‘;
Šezdeset i jedna jedinica lokalne samouprave morat će razrezati paušalni porez na kratkoročni najam u godišnjem iznosu od 150 do 300 eura po krevetu. Naime, toliko se gradova i općina nalazi u prvoj kategoriji prema indeksu turističke razvijenosti, a koji će prema danas najavljenim poreznim izmjenama, biti kriterij za razrezivanje poreza na turistički najam. U tu skupinu ulaze najpopularnija turistička mjesta poput Dubrovnika, Hvara, Baške Vode, Pule, Poreča i Rovinja te brojna druga popularna turistička mjesta na obali. U kontinentalnom dijelu u tu prvu skupinu ulaze samo Rakovica, Plitvička jezera i Grad Zagreb.
U drugoj kategoriji prema indeksu turističke razvijenosti nalazi se 47 jedinica lokalne samouprave, a one će moći razrezati paušalni porez od 100 do 200 eura po krevetu. S obzirom da u drugu skupinu ulaze JLS-ovi s indeksom turističke razvijenosti od 25 do 30, neki su za dlaku uspjeli izbjeći svrstavanje u najvišu kategoriju, poput Pakoštana (indeks turističke razvijenosti od 29,94), Tuhelja (indeks 29,77), Karlobaga (29,18) ili Mljeta 29,16.
U trećoj skupini, u kojoj se porez može razrezati od 30 do 150 eura ulazi 126 JLS-ova, a porezne škare najmanje će zahvatiti 322 grada i općina u prvoj skupini (od 20 do 100 eura po krevetu), koje se mahom nalaze u kontinentalnoj Hrvatskoj i Lici. (indeks turističke razvijenosti može se pogledati ovdje: https://www.iztzg.hr/hr/itr/)
Osim povećanja paušalnog poreza, turistički iznajmljivači od sljedeće će godine plaćati i porez na nekretnine od 0,6 do osam eura po četvornom metru (kao i svi oni s praznim nekretninama), a s obzirom da se ovaj iznos ublažio u odnosu na prvu verziju, jasno je da će porezni stisak najviše ipak zahvatiti turističke iznajmljivače. Ako procijenimo da će prosječni paušal iznositi oko 150 eura, gradovi i općine će samo od ovog poreza na 650 tisuća postelja u obiteljskom smještaju ubrati oko 97,5 milijuna eura. To je gotovo pet puta više nego što su do sada plaćali po toj osnovi, budući da je Maruška Vizek, znanstvenica s Ekonomskog instituta ranije iznijela podatak da se na osnovu paušalnog poreza prikupi samo 20 milijuna eura godišnje, što je na razini od samo jedan posto prihoda u kratkoročnom najmu.
Ako u ovu poreznu računicu dodamo i prosječan porez od četiri eura po četvornom metru te s tim pomnožimo prosječan apartman od 50 metara četvornih i oko 200 tisuća iznajmljivača, dolazimo do 40 milijuna dodatnog poreza. Pribrojimo li ovim dvama iznosima i oko 45 milijuna eura turističke pristojbe, doći ćemo do nešto više od 180 milijuna eura koje će kroz poreze i pristojbe uplatiti kratkoročni iznajmljivači. A po ovim osnovama do sada su kratkoročni iznajmljivači uplaćivali oko 65 milijuna eura, što znači da im porezno opterećenje raste gotovo tri puta.
Ovim poreznim izmenama definitivno će se iznosi uplaćenog poreza i pristojbi približiti onima u dugoročnom najmu koji je efektivno oporezovan s 8,4 posto, budući da se procjenjuje kako se na kratkoročnom najmu godišnje ‘okrene‘ oko dvije milijarde eura (prosječno noćenje od 43,6 eura pomnoženo sa oko 45 milijuna noćenja).