Trumpove carine 2025: EU na 15 posto, Kina i dalje pod posebnim režimom
Donald Trump, carine, Amerika, SAD, predsjednik
Sve Trumpove carine na jednom mjestu. Pogledajte tko plaća koliko, koje su iznimke i tko ima carine veće od 50 posto
Trumpove carine u drugom mandatu krenule su početkom 2025. kao doktrina 'reciprociteta'. Trumpova logika je bila, 'što vi naplaćujete nama, to ćemo naplaćivati i mi vama.' Ideja je imala tri cilja, zaštititi domaću industriju, isposlovati bolje bilateralne sporazume te izvršiti pritisak na uvoz iz Kine, ali i suzbiti tokove kojima stiže fentanyl. Rezultat je bila brza eskalacija pa je prosječna primijenjena stopa skočila je s 2,5 posto na oko 27 posto do travnja 2025., uz dodatne sektorske udare na aute i kamione te ukidanje izuzeća za male pakete. I nakon nedavnog popuštanja prema Pekingu, sustav ostaje tvrd.
Od studenog 2025., Trump je postigao djelomično smirivanje trgovinskih tenzija, no mnoge visoke carine i dalje ostaju na snazi. Posljednji razvoji oko carina dogodio se kada su se Trump i kineski predsjednik Xi Jinping krajem listopada dogovorili o smanjenje američkih carina za 10 posto. Konkretno, smanjenje takozvane 'fentanilske carine' na kinesku robu s 20 na 10 posto, što je stupilo na snagu 10. studenoga 2025. godine. Ova redukcija od 10 postotnih bodova odnosi se na posebnu carinu koja je bila uvedena kao mjera protiv trgovine fentanilom. Također, smanjenje fentanilske carine rezultiralo je smanjenjem ukupne carine na kinesku robu sa 57 posto na 47 posto. Međutim, to je i dalje značajno opterećenje za kineske proizvode koji ulaze u SAD
Meka zona: sporazumi do 15 posto
Nekolicina partnera izborila se za carine od 15 posto ili manje. Ujedinjena Kraljevina je na 10 posto, a EU, Japan i Južna Koreja na 15 posto. Treća skupina 'mekših' dogovora izgleda kao tranzicijska, Vijetnam je na 20, Filipini i Indonezija na 19 posto. Švicarska je 'oko 15%' i još pregovara, kao i Indija.
Tvrda karta svijeta: od 25 posto naviše
Velik broj zemalja ostaje u zoni koja realno destimulira trgovinu. U 'crvenoj zoni' s carinama većim od 40 posto nalaze se Lesoto (50%), Kambodža (49%), Laos (48%), Madagaskar (47%), Mjanmar i Šri Lanka (44%), Falklandi (41%), Mauricijus (40%).
U srednjem rangu carina između 25 i 39 posto nalazi se veliki broj zemalja. Bangladeš, Botsvana, Lihtenštajn i Srbija na 37 posto, Tajland 36 posto, Kanada te BiH po 35 posto, Sjeverna Makedonija 33 posto, Tajvan 32 posto, Moldavija i Libija 31 posto, Alžir, Irak, Meksiko i Južna Afrika 30 posto, Pakistan 29 posto, Tunis 28 posto, Kazahstan 27 posto, Indija 26 posto (još pregovara), a Južna Koreja je prije sporazuma bila na 25 posto, sada na 15.
Dodatna prijetnja za Brazil
Uz recipročne stope, BRICS-članice pod izričitom su prijetnjom dodatne carine od 10 posto. Brazil trenutno stoji na recipročnih 50 posto, što je za velikog poljoprivrednog i industrijskog izvoznika ozbiljan uteg u pristupu američkom tržištu.
Trumpov režim nosi i 'vertikalne' carine od 25 posto na većinu stranih vozila, motora i komponenti, zatim 25 posto na teške kamione a u najavi je i 25 posto na pomorsku i teretno-lučku opremu, te prijetnja do 200 posto carina na alkoholna pića. Za europske i azijske lance dobave to znači dvostruki problem, skuplji izlaz na američko tržište i preusmjeravanje tokova kako bi se izbjegle kontaminirane kategorije.
Jedna od najosjetljivijih promjena za e-trgovinu je ukidanje izuzeća za pošiljke do 800 dolara. Paketi iz Sheina, Temua i sličnih platformi više nisu oslobođeni pa se primjenjuju stopa zemlje podrijetla ili fiksna naknada od 80 do 200 dolara po paketu.
Kako dalje
Dva su vektora za pratiti do kraja godine, kažu stručnjaci. A to je formalizacija sporazuma s Indijom i Švicarskom (hoće li pasti na 15% ili niže, i za koje sektore), te proširenje specifičnih udara (hoće li 25% na pomorsku opremu ići iz “prijetnje” u praksu te hoće li alkohol dobiti kaznenu tarifu od 200%).
Ako se trend nastavi, poslovni model izvoza u SAD sve će manje će ovisiti o trošku proizvodnje, a sve više o carinskoj arhitekturi i političkom kredibilitetu. U takvom svijetu 'najkonkurentniji' nisu nužno i najjeftiniji, već oni koji mogu pregovarati i preurediti lance dovoljno brzo da ostanu ispod radara novih carinskih stopa.
