Svima je već jasno da američki predsjednik Donald Trump ima neki čudan ljubavni odnos s carinama, pa ne prođe dan a da Trump svojim nišanima ne nacilja neku zemlju kojoj treba uvesti neke nove carine. Nakon što je prvo najavio, a zatim odgodio carine na Kanadu i Meksiko, uveo je dodatnu 10 postotnu carinu na kinesku robu i zaprijetio Europskoj uniji. Sve to u vrijeme kada SAD bilježi značajan trgovinski deficit koji je u 2024. godini u robi bio viši od 1,2 bilijuna dolara dok je u sektoru usluga zabilježen suficit od gotovo 300 milijardi dolara.
25 posto na čelik i aluminij
Zadnje službene carine odnose se na uvoz čelika i aluminija i iznose 25 posto. Trump je potpisao odluke kojima je podignuo carinsku stopu na uvoz aluminija na 25 posto s prijašnjih 10 posto koje je uveo 2018. kako bi pomogao sektoru koji je upao u teškoće. Time se ponovno uvode carine od 25 posto na milijune tona čelika i aluminija koji su se u SAD uvozili bez carine prema sporazumima o kvotama, izuzećima i isključivanju tisuća proizvoda.
Ta najava izazvala je pad dioničkih tržišta ali je potaknula i rast cijena zlata. Međutim ovaj je potez dodatno uzburkao globalne ekonomske odnose i povećao strah od trgovinskog rata. Terminske cijene dionica pale su, zlato je dosegnulo novi maksimum, a euro je oslabio u odnosu na dolar nakon što su nove carine stupile na snagu tijekom azijske sesije u utorak.
Europska unija je odmah reagirala najavivši protumjere ako SAD ne povuče carine na čelik i aluminij. Naime, Njemačka je jedan su od glavnih izvoznika čelika u SAD a tijekom Trumpova prvog mandata, EU je također uzvratila carinama u vrijednosti od 2,8 milijardi eura na američke proizvode.
- Neopravdane carine za EU neće ostati bez odgovora - one će pokrenuti čvrste i proporcionalne protumjere – bila je prva reakcija iz Europske komisije.
Predsjednica Komisije rekla je da duboko žali zbog te odluke, ističući da su carine porezi koji su loši za poslovanje i još više za potrošače.
- Europska unija će djelovati kako bi zaštitila svoje gospodarske interese. Zaštitit ćemo naše radnike, tvrtke i potrošače - rekla je von der Leyen.
Na snazi od ožujka
Trumpov izvršni nalog o carinama od 25 posto na uvoz čelika i aluminija stupa na snagu 4. ožujka. Ove široko primijenjene carine odnose se na sve američke trgovinske partnere, uključujući Meksiko i Kanadu, koji su među najvećim dobavljačima ovih metala.
- Praktično, uvodimo 25 posto carinu bez iznimke na sav aluminij i čelik, što će značiti otvaranje novih tvornica u SAD-u - rekao je Trump. Ipak, naznačio je da bi Australija mogla dobiti izuzeće zbog kupovine američkih zrakoplova.
Prema analitičarima Morgan Stanleya, čak 80 posto američke potražnje za aluminijem dolazi iz uvoza, pri čemu Kanada osigurava 70 posto tih isporuka. Veliki izvoznici američkom tržištu su i Ujedinjeni Arapski Emirati te Kina.
Tržišta pod pritiskom
Nakon Trumpove odluke, tržišni sentiment je oslabio. Tijekom azijske sesije u utorak, burze su pale diljem regije, dok su europske i američke terminske dionice također ukazivale na negativan trend. Njemački DAX, koji je dan ranije dosegnuo rekordnu vrijednost, mogao bi se suočiti s pritiskom prodaje. Rast nesigurnosti potaknuo je povećanu potražnju za sigurnim investicijama poput zlata, čija je cijena dosegnula 2.940 dolara (2.853 eura) prije blagog pada na 2.917 dolara (2.831 euro). Kanadski dolar i meksički pezo oslabili su za gotovo 0,2 posto u odnosu na američki dolar, dok je euro pao ispod razine 1,03 dolara, što je njegov najniži tečaj u posljednjih tjedan dana.
Unatoč oscilacijama, tržišna volatilnost nije tako izražena kao u trenutku kada je Trump prošlog mjeseca najavio carine na Kanadu, Meksiko i Kinu. No, investitori su zabrinuti zbog mogućih protumjera drugih zemalja, koje bi mogle dovesti do šireg trgovinskog sukoba i pogoršanja globalnih ekonomskih izgleda.
- Glavna zabrinutost je potencijalno širenje trgovinskog rata, što bi moglo imati dalekosežne ekonomske posljedice. To drži investitore na oprezu - rekao je Kyle Rodd, viši analitičar tržišta u Capital.com Australija.
Koje zemlje najviše izvoze robu u SAD?
Tijekom 2024. godine, SAD je najviše uvozio robu iz Meksika, Kine i Kanade, pri čemu je svaka od tih zemalja isporučila više od 400 milijardi dolara vrijedne robe. Meksiko i Kanada su među najvećim izvoznicima vozila, energije i nafte u SAD, dok značajan udio meksičkog izvoza čini i elektronička oprema i strojevi. Kineski izvoz u SAD obuhvaća elektroniku, strojeve i poljoprivredne proizvode.
Među ostalim velikim izvoznicima u SAD nalaze se europske i azijske zemlje poput Njemačke, Japana, Južne Koreje i Vijetnama, s ukupnim izvozom višim od 100 milijardi dolara godišnje. Ujedinjena Kraljevina je u istom razdoblju u SAD izvezla robu u vrijednosti od 68 milijardi dolara.
SAD ima najveći trgovinski deficit na svijetu, viši od 1 bilijuna dolara a neke zemlje više izvoze u SAD nego što iz njega uvoze, a upravo su one glavne mete Trumpovih carinskih mjera.
Prema podacima Američke međunarodne trgovinske administracije, najveći trgovinski deficit SAD ima s Kinom (296 milijardi dolara) i Meksikom (172 milijarde dolara), pa su zemlje prve pogođene carinskim prijetnjama. Sljedeće na popisu su Vijetnam, koji postaje ključna ulazna točka za kineske tvrtke koje izbjegavaju carine, zatim Irska, Njemačka i Tajvan.
Koji sektori bi mogli biti najviše pogođeni?
Kanada, jedna od prvih meta Trumpovih carina u njegovom drugom mandatu, najviše izvozi fosilna goriva, automobile i strojeve (uključujući avionske turbine i klipne motore) u SAD. Automobili i strojevi su, s druge strane, i najveće kategorije robe koju SAD izvozi u Kanadu.
Meksiko ima značajan trgovinski suficit sa SAD-om, no i dalje uvozi desetke milijardi dolara vrijedne automobile, strojeve i elektroničke komponente poput mikročipova i svjetlovodnih kablova. Ipak, glavni meksički izvozni proizvod su automobili i kamioni.
Meksiko i Kanada uživaju uglavnom slobodnu trgovinu sa SAD-om od 1994. godine, kada je stupio na snagu Sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini (NAFTA), koji je 2020. godine zamijenjen novim Sjedinjene Države-Meksiko-Kanada (USMCA) sporazumom.
Što se Europe tiče, ključni europski izvozni proizvodi u SAD su farmaceutski proizvodi, strojevi i automobili. S druge strane, SAD u EU izvozi naftu, farmaceutske proizvode i strojeve.
Što se tiče Kine, koja je već odgovorila protumjerama, polovica kineskog izvoza u SAD odnosi se na elektroničke uređaje, poput računala, telefona i baterija, te na igračke dok SAD u Kinu izvozi mikročipove, naftu i soju. Trgovina između SAD-a i Kine opada, 2018. godine je 21 posto američkog uvoza dolazilo iz Kine, taj se udio do 2023. smanjio na 14 posto.
Koje su zemlje najizloženije?
Gledajući udio pojedinih zemalja u izvozu u SAD, može se procijeniti koliko bi njihova gospodarstva mogla biti pogođena carinama. Za Kanadu i Meksiko, SAD predstavlja ključno tržište – 80 posto meksičkog i 78 posto kanadskog izvoza ide u SAD. EU, Kina i UK su manje izloženi, s udjelima od 19, 15 i 14 posto.
Unutar EU, Njemačka prednjači s 160 milijardi dolara izvoza u SAD tijekom 2024., što je 10 posto njezinog ukupnog izvoza. Irska, s druge strane, izvozi više od četvrtine svojih proizvoda u SAD.
No, zbog globalnih lanaca opskrbe, čak i zemlje koje nisu izravno pogođene carinama mogle bi osjetiti posljedice. Ako bi, primjerice, Njemačka bila pogođena carinama, a UK ne, britanske tvrtke koje proizvode dijelove za njemačke proizvode ipak bi mogle osjetiti udarac. Međutim, za sada, UK nije pod izravnom prijetnjom carina a jedan od razloga je uravnotežen trgovinski odnos s SAD-om. Američki podaci pokazuju da je SAD imao suficit od 10 milijardi dolara u trgovini robom s UK-om tijekom 2023., dok britanski podaci sugeriraju da je UK imao mali suficit u robi, ali ukupni suficit u robi i uslugama od 71,4 milijarde funti.