Biznis i politika
StoryEditor

Ukidanje prireza najsloženiji porez u državi učinilo još skupljim

15. Siječanj 2024.
Mirela Relković, predsjednica Udruženja računovođa HGK

Ulagači u dionice, investicijske fondove ili kriptovalute polako se spremaju za najstresniji dio godine – prijavu poreza na kapitalnu dobit kojeg krasi neslužbena titula poreza sa najsloženijim obračunom u Hrvatskoj. Upravo zbog te složenosti obračuna taj je porez već dugo meta kritika investicijske zajednice koja smatra da je nanio veliku štetu domaćem tržištu kapitala, otjeravši dobar dio malih ulagača koji su često trgovali i tako stvarali domaćoj burzi prijeko potrebnu likvidnost.

Porez na dohodak po osnovi kapitalnih dobitaka, kako se službeno naziva taj namet, počeo se primjenjivati od 2016., odnosno za dobit ostvarenu te godine u trgovanju financijskim instrumentima. Kao i prijašnjih godina, potrebno ga je prijaviti do kraja veljače. Najnovijim poreznim izmjenama stopa se opet povećala sa 10 na 12 posto, koliko je bila u ‘originalnom‘ obliku. Oporeziva je dobit od trgovanja dionicama, uključivo i udjelima u društvima s ograničenom odgovornošću, zatim od trgovanja kriptovalutama, udjelima u investicijskim fondovima, financijskim izvedenicama te od razmjernog dijela likvidacijske mase u slučaju likvidacije investicijskog fonda. Osim u trgovanju, oporeziva je i dobit nastala zamjenom, darovanjem ili drugim oblikom prijenosa vrijednosnih papira.

Tko i kada plaća porez?

Valja naglasiti kako se porez mora platiti samo ako je između kupnje i prodaje dionica, odnosno udjela u investicijskom fondu ili kriptovaluta prošlo manje od dvije godine. Naime, intencija je zakonodavca demotivirati špekulativno kratkoročno ulaganje, a potaknuti dugoročnije držanje financijskih instrumenata. Porez ne treba prijaviti ni ako se radi o prodaji vrijednosnica između bračnih drugova, srodnika u prvoj liniji i drugih članova uže obitelji. Također, neoporeziva je i dobit iz prodaje zbog razvoda braka ili nasljeđivanja financijske imovine.

S druge strane, investitori ne trebaju prijavljivati obračun tog poreza ako su tokom prethodne kalendarske godine prenijeli udjele iz jednog u drugi dobrovoljni mirovinski fond ili zamijenili vrijednosne papire s istovrsnim papirima istog izdavatelja pri čemu se ne mijenjaju odnosi među članovima i kapital izdavatelja. Poreznu upravu ne zanima ni stjecanje financijskih instrumenata u slučajevima statusnih promjena pri čemu u svim slučajevima nema novčanog tijeka i pod uvjetom da je osiguran slijed stjecanja financijske imovine.

Podjela dionica (stock split) pojedine kompanije također nije oporeziva ako pri tome ne dolazi do promjene temeljnog kapitala niti novčanog tijeka. Zamjena udjela između investicijskih pod-fondova unutar istog krovnog fonda, odnosno zamjena udjela između investicijskih fondova kojima upravlja isto društvo za upravljanje, pod uvjetom da je osiguran slijed stjecanja financijske imovine, također ne treba prijavljivati, kao ni otkup udjela u Fondu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji. Na kraju, spomenimo da porezu na kapitalnu dobit ne podliježe dobit od ulaganja u narodnu obveznicu.

Porez se plaća na sve kapitalne dobitke umanjene za ostvarene kapitalne gubitke u istoj kalendarskoj godini (pod uvjetom da su kapitalni gubici ostvareni u manje od dvije godine) te za pripadajuće troškove trgovanja. Pod troškovima se smatraju naknade brokera, depozitorija ili burze. Ako je ukupni gubitak ostvaren u prethodnoj godini veći od dobiti, tada ne postoji obveza prijave poreza. Također, porez se ne prijavljuje ako je ukupni kapitalni dobitak manji od 15 eura. Prijavu poreza potrebno je napraviti na JOPPD obrascu.

Primjer izračuna za Zagreb

image

Mirela Relković, predsjednica Udruženja računovođa HGK

foto

Najnovije porezne izmjene kojima je ukinut prirez ponešto su povećale porezno opterećenje, barem u slučaju investitora koji žive u Zagrebu. Kako nam je pojasnila Mirela Relković, predsjednica Udruženja računovođa Hrvatske gospodarske komore, ako za primjer uzmemo dobit od 10.000 eura, prije 1. siječnja ove godine porez je trebalo obračunati po stopi od 10 posto te na to dodati 18 posto prireza. – Za grad Zagreb porez je iznosio 1133,79 eura te 18 posto prireza, što bi iznosilo 204,08 eura, pa je ukupno porezno opterećenje iznosilo 1337,87 eura. Od 1. siječnja 2024. nemamo više prirez, a porez na isplatu iznosi 12 posto, što bi za grad Zagreb prema stopi poreza na dohodak sada iznosilo 1363,64 eura poreza. S obzirom na ukidanje prireza i uvođenja poreza na dohodak imamo povećanje od 25,77 eura – pojašnjava Relković.

U praksi, investitor bi trebao samostalno voditi evidenciju kada je i po kojoj cijeni kupio i prodao pojedinu vrijednosnicu. Ako je neku dionicu ili udjele u investicijskom fondu više puta kupovao, izračun poreza mora temeljiti na principu FIFO (First In, First Out). To konkretno znači da u izračun ulazi dobit ostvarena na vrijednosnicama koje su ranije kupljene. Evidenciju trgovanja investitorima šalju i brokerska društva, odnosno društva za upravljanje investicijskim fondovima, uz ogradu da su podaci navedeni u najboljoj vjeri te da ne odgovaraju za eventualne pogreške. Ako investitor trguje preko više brokeraja, mora prikupiti evidencije od svih, te zatim izračunati da li je obvezan podnijeti prijavu poreza.

Mirela Relković kaže da se dobit mora isplatiti isključivo na račune koji su otvoreni u poslovnim bankama - žiro račun ili tekuće račune. – Iznimno, porez na dohodak se ne plaća na isplate dividendi i udjela u dobiti u razdoblju od 2000. godine kao i od 2005. do 2011. godine – kaže Relković.

Bez lijepih riječi

Porez na kapitalnu dobit posljedica je želje (da ne kažemo pritiska) Europske komisije da se u Hrvatskoj više oporezuje imovina, s obzirom na priličnu poreznu opterećenost dohotka od rada. S obzirom da je oporezivanje nekretnina u Hrvatskoj politički (još uvijek) vrlo osjetljivo pitanje, zakonodavac je rješenje za udovoljavanje željama Bruxellesa našao u oporezivanju dobiti od trgovanja financijskom imovinom.

image

Ivana Gažić

foto Pixsell

Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze, nema lijepih riječi za ovaj porez. – Poseban problem oko obračuna poreza na kapitalnu dobit nastaje ako investitor ima više različitih instrumenata, kao što su dionice, udjeli u investicijskim fondovima i kriptovalute. Radi točnog obračuna poreza investitor mora voditi detaljne podatke kada je i po kojoj cijeni kupio, odnosno prodao određeni financijski instrument, a potom to sve mora prijaviti na JOPPD obrascu. Uglavnom, porez na kapitalnu dobit vrlo je složen za male ulagače. Mnoštvo investitora koji su nekada često trgovali dionicama na Zagrebačkoj burzi zbog toga se povukao, prebacili su novac na američku burzu ili uložili u kriptovalute jer je to trgovanje puno teže pratiti – ističe Gažić.

Što se tiče izdašnosti, dodaje čelnica Zagrebačke burze, nikada nije objavljen podatak Porezne uprave koliko se godišnje uprihodi od tog poreza. – Po mom sudu, radi se o simboličnom iznosu, a šteta koju je porez nanio tržištu kapitala je velika – smatra Gažić. Upit o godišnjem iznosu koji se prikupi od poreza na kapitalnu dobit uputili smo Poreznoj upravi, ali do zaključenja teksta odgovor nije pristigao.

U prijedlogu strategije razvoja tržišta kapitala spominje se da bi način obračuna poreza na kapitalnu dobit trebalo pojednostaviti. No, Ivana Gažić kaže kako nije preveliki optimist da će Porezna uprava tu primjedbu uvažiti. – Mnogo veće nade polažem u prijedlog o investicijskim računima, prema kojem se dobit ostvarena od ulaganja do primjerice 5000 eura ne bi oporezivala pod uvjetom da se dobit ne povlači. Prema inicijalnim reakcijama, zakonodavac je dosta pozitivno reagirao na tu inicijativu – tvrdi čelnica Zagrebačke burze.

Izdavanjem narodne obveznice i trezorskog zapisa država je 30-ak tisuća građana prvi puta dovela na tržište kapitala omogućivši im sigurnu i solidnu zaradu, naravno u odnosu na štednju u banci. Sada je vrijeme da počne popularizirati i ulaganje u dionice i investicijske fondove.

14. travanj 2024 16:56