Na razini četvrtog kvartala 2024. trgovina na malo nastavlja snažan realni rast od 6,6 posto, što je dvostruko brži tempo u odnosu na prosjek CEE regije te čak tri puta brže u odnosu na prosjek mediteranskih članica EU
Podaci za industriju i trgovinu na malo za prosinac pokazuju dvoličnu sliku ekonomije u posljednjem kvartalu prošle godine. Unatoč snažnom povećanju od čak 5,4 posto godišnje u prosincu dominantno pod utjecajem volatilne proizvodnje naftnih derivata i određenih kapitalnih dobara, na razini četvrtog kvartala industrijska proizvodnja bilježi pak smanjenje od 1 posto godišnje nakon beznačajnog rasta od jedva 0,2 posto u trećem kvartalu. Kako navodi Hrvatska udruga poslodavaca u svojoj ovotjednoj analizi ekonomskih kretanja, spomenuto posrtanje u četvrtom kvartalu ponajviše odražava pad proizvodnje potrošačkih dobara (oko -7 posto), izvozno orijentiranih kapitalnih dobara (-2,2 posto) te intermedijarnih dobara (-1,6 posto), što je u skladu s pogoršanjem poslovne klime u najvećim vanjskotrgovinskim partnerima Hrvatske.
Među najteže pogođenim granama prerađivačke industrije (-1,8 posto) su tekstilna industrija, prerada drva i proizvodnja papira, kao i metalna industrija pod dodatnim teretom snažnog rasta jediničnog troška rada, na što će povećanje minimalne plaće od 15,5 posto u ovoj godini u okruženju smanjene inozemne potražnje izvršiti dodatni negativni utjecaj. Snažan pad u zadnjem kvartalu bilježi i farmaceutska industrija (-15,1 posto), doduše s visoke baze, a njenoj isplativosti u budućnosti prijeti nova Direktiva o pročišćavanju komunalnih voda. Među sektorima više dodane vrijednosti ohrabruje pak snažan rast transportnih sredstava (+38,9 posto), kompjutera i elektronike (+25,2 posto) te električne opreme (+6,4 posto).
Rast plaća pogurao rast potrošnje
S druge strane, trgovina na malo u prosincu bilježi snažan realni rast od čak 6,5 posto godišnje nakon povećanja od 6,7 posto u studenom pod snažnim utjecajem trgovine na malo neprehrambenim proizvodima te povećanja prodaje kompjuterske opreme, medicinskih i kozmetičkih proizvoda te potrošačke elektronike. U pozadini je naravno snažno tržište rada gdje samo u zadnjem kvartalu svjedočimo kontinuiranom realnom rastu neto plaća iznad 12 posto, još snažnijem rastu ukupnih primanja na krilima neoporezivih davanja uz solidan rast zaposlenosti od oko 3 posto godišnje. Na razini četvrtog kvartala, trgovina na malo nastavlja snažan realni rast od 6,6 posto (nakon 6,9 posto u trećem kvartalu), što je dvostruko brži tempo u odnosu na prosjek CEE regije te čak tri puta brže u odnosu na prosjek mediteranskih članica EU.
U posljednjem kvartalu 2024. godine HUP stoga očekuje usporavanje realnog rasta BDP-a na 3,2 posto s 3,9 posto u trećem kvartalu, što je i dalje visok ritam rasta na krilima osobne potrošnje te ubrzanja rasta investicija. Sve to implicira rast od 3,5 posto na razini cijele 2024., po čemu Hrvatska ostaje pri samom vrhu na razini EU za što je u mnogome zaslužan snažan potrošački boom podgrijan državnim intervencijama u povećanje troška rada te javnim investicijama koje će se još neko vrijeme nastaviti. Ne možemo, međutim biti zadovoljni s dvije godine uzastopnog pada industrijske proizvodnje (-2,4 posto nakon -1,7 posto u 2023.) te izvoza roba i usluga (-1,5 posto nakon -2,9 posto u 2023.).
Novi rast osobne potrošnje
U ovoj godini HUP očekuje slabi oporavak industrije od oko 2 posto, uslijed oporavka inozemne potražnje te malog poboljšanja uvjeta financiranja u drugoj polovini godine, pri čemu ponovni rast cijena energenata te snažan rast jediničnih troškova rada predstavljaju glavne rizike za domaću prerađivačku industriju. Relativno skroman oporavak treba naravno gledati u kontekstu slabog oporavka naših glavnih trgovinskih partnera te aktualnim prognozama prema kojima će gospodarstvo europodručja u ovoj godini vjerojatno stagnirati, a na postupno realni oporavak robnog izvoza morat ćemo pričekati do 2027. godine.
U ovoj godini HUP također očekuje relativno snažan realni rast osobne potrošnje (oko 4,5 posto nakon gotovo 6 posto lani) na krilima kontinuiranog realnog rasta bruto plaća na razini od oko 8,5 posto uvelike podržanog neviđenim rastom mase plaća iz državnog proračuna od čak 58 posto u dva proračunska ciklusa (ili oko 2,2 milijarde eura u dvije godine), daljnjim pritiscima u pogledu rasta plaća uoči lokalnih izbora, relativno visoke indeksacije mirovina za cijene i plaće u prošloj godini te povećanju naknadama građanima iz proračuna (2,4 milijarde eura).
Iako je još rano za čvrste ocjene, produljeni bojkot trgovaca uz najavu bojkota i na druge uslužne sektore ekonomije glavni je negativni rizik za potrošnju te općenito snažno usporavanje rasta BDP-a, s obzirom na ranjivost industrije te ponovni negativni doprinos neto izvoza u ovoj godini u kojoj europodručje trenutačno pleše na rubu recesije.
Rast BDP-a u ovoj godini 2,7 posto
U 2025. očekuju i nižu stopu rasta BDP-a od 2,7 posto. S jedne strane, snažna fiskalna ekspanzija i robusno tržište rada produljuju svoj zamašnjak u pogledu rasta ekonomije, ali podgrijavaju i inflaciju na štetu kupovne moći. Istovremeno, Hrvatska će i dalje dijeliti ekonomsku sudbinu europodručja na rubu recesije - na štetu industrijske proizvodnje te robnog izvoza, a svjedočimo i daljnjem pogoršanju cjenovne konkurentnosti troška rada u Hrvatskoj u odnosu na glavne trgovinske partnere povrh zadržavanja viših cijena energenata iznad prosjeka EU.
S obzirom na to da veleprodajne cijene plina i struje ponovo rastu, kao i na recesiju u europodručju u prvoj polovini ove godine, HUP poziva na konstruktivnu raspravu o smanjenju razlike cijena energenata za poduzeća te kućanstva u korist konkurentnosti hrvatskih poduzeća. Daljnje otvaranje domaćeg tržišta električne energije omogućilo bi niže cijene energenata te pouzdaniju i dostupniju opskrbu električnom energijom. Razvoj konkurencije potaknuo bi veća ulaganja u inovacije na tržištu električne energije i umnožio projekte obnovljive energije. S obzirom na planirano povećanje suficita na 490 milijuna eura (0,6 posto BDP-a) na razini lokalne države nakon 320 milijuna eura (0,4 posto BDP-a) u 2024. te i dalje ponajveći porezni klin na dohodak u CEE regiji (42,4 posto), potrebno je pojačati napore u cilju snažnijeg rasterećenja poreza na dohodak, zaključuju poslodavci.