Do sredine svibnja mogli bi imati jasniju slika o opcijama za koje su se odlučili najmoprimci i vlasnici stanova
Useljenje u stan u vlasništvu države uz plaćanje povlaštene najamnine mjera je za koju se dosad odlučio najveći broj zaštićenih najmoprimaca, ali i vlasnika stanova u kojima oni žive. Naime, do 15. ožujka 2025. svi su zaštićeni najmoprimci i vlasnici stanova trebali Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine dostaviti obrazac s odabirom jedne od pet predloženih mjera sukladno Zakonu o načinu izvršenja presuda Europskog suda za ljudska prava u skupini predmeta Statileo protiv Hrvatske. Iako još svi obrasci nisu pristigli u Ministarstvo, temeljem dosad pristiglih prijava moguće je naslutiti na koji način će se u konačnici riješiti dugogodišnji problem zaštićenih najmoprimaca,
Prema analizi 476 zahtjeva pristiglih od strane zaštićenih najmoprimaca, njih 50 posto prihvatilo je treću mjeru koja podrazumijeva predaju stana u posjed vlasniku i useljavanje u odgovarajući državni stan, uz plaćanje državne najamnine od dva eura po četvornom metru te pravo na otkup tog stana prema posebnoj formuli (1434 eura za Zagreb, 1195 eura za ostatak Hrvatske, a moguć je i dodatni popust, od 30 posto, ovisno o tome jesu li zaštićeni najmoprimci umirovljenici, imaju li status branitelja, maloljetnu djecu i slično). Daljnjih 23 posto odlučilo se za mjeru broj dva, odnosno isplatu iznosa novčanih sredstava zaštićenom najmoprimcu od strane države u zamjenu za ukidanje statusa zaštićenog najmoprimca, odnosno iseljenje iz stana. Prema toj mjeri, samac u Zagrebu će dobiti oko 61 tisuću eura, u ostatku Hrvatske, 50,8 tisuća, a ako kućanstvo broji više članova, iznosi se povećavaju (četveročlano kućanstvo u Zagrebu dobiva oko 104 tisuće eura, a u ostatku Hrvatske 86,6 tisuća eura).
- Od početka provedbe Zakona (rujan 2024.) do sada su napisane 162 ponude za provedbu Programske mjere 2 – isplata zaštićenog najmoprimca te iseljenje i predaja posjeda stana vlasniku, što je državu koštalo oko 10,8 milijuna eura. U ovom trenutku je još oko 70 predmeta u pripremi ponude za provedbu programske mjere 2, a koje će se realizirati u narednih dva do tri mjeseca - navode iz Ministarstva graditeljstva.
Očekivano, najmanje popularna je prva mjera (samo tri posto se za nju odlučilo) koja podrazumijeva ukidanje zaštićenog najma na stanu uz omogućavanje dotadašnjem zaštićenom najmoprimcu ostvarenja prava na dom tako da mu se priznaje status najmoprimca u istom stanu na neodređeno vrijeme u skladu sa Zakonom o najmu stanova, a na temelju nagodbe s vlasnikom.
- Prema do sada obrađenim zahtjevima, najviše osoba se očekivano odlučilo za mjeru dva i tri. Za osobe koje se odluče na mjeru tri država će osigurati stanove - kroz postojeći fond državnih stanova ili gradnju novih. U ovome trenutku postoji oko šesto državnih stanova koje je potrebno obnoviti te se planira izgradnja dodatnih oko tristo stanova, u gradovima gdje je najveći broj zaštićenih najmoprimaca. Tako uskoro kreće izgradnja jedne višestambene zgrade u Splitu - 57 stanova, provodi se postupak javne nabave radova za višestambenu zgradu u Zagrebu-152 stana te je objavljen javni poziv za kupnju zemljišta u Dubrovniku za gradnju 50 do 80 stanova. Ovisno o konačnim rezultatima izjašnjavanja zaštićenih najmoprimaca, ovisit će hoćemo li graditi i stanove u Rijeci i Šibeniku, dok na ostalim lokacijama imamo dovoljno državnih stanova za rješavanje problematike zaštićenih najmoprimaca - ispričao je Tomislav Jukić, ravnatelj Uprave za provedbu stambene politike, kvalitetu stanovanja i komunalno gospodarstvo.
Trenutno su državni stanovi ponuđeni samo zaštićenim najmoprimcima koji su zbog obnove od potresa preselili u stanove vlasništvu RH, a kada pristignu i obrade se svi podaci iz obrazaca, uspostavit će se i lista redoslijeda prvenstva državnih stanova.
- Ako u tom trenutku ne bude na raspolaganju dovoljan broj obnovljenih državnih stanova postoji mogućnost da zaštićeni najmoprimac privremeno preseli u neki stan u privatnom vlasništvu te će mu također Republika Hrvatska subvencionirati najamninu. U tom slučaju će zaštićeni najmoprimac će plaćati isti iznos kao što ga je plaćao i do sada, ne povećani iznos koji se plaća od 01. siječnja - pojasnio je Jukić.
Od 1. siječnja 2025. godine, naime, povećan je iznos koji zaštićeni najmoprimci moraju plaćati vlasnicima stanova do nekog konačnog rješenja (bilo koje od pet mjera), pa plaćaju prijelaznu najamninu u iznosu od 3,00 do 4,69 eura po metru četvornom (još toliko plaća i Republika Hrvatska za njih). U slučaju da zaštićeni najmoprimac ima niska primanja država mu subvencionira i dodatni iznos, budući da je propisano da najam može iznositi maksimalno 25 posto primanja zaštićenog najmoprimca.
Provedba četvrte i pete programske mjere predviđene spomenutim zakonom moguća je samo ako na nju pristane vlasnik stana, a pretpostavka je, prema do sada pristiglim obrađenim zahtjevima, da će se za tu opciju odlučiti maksimalno 20-ak posto vlasnika, odnosno najmoprimaca. Te mjere predviđaju da vlasnik proda stan državi ili dobije zamjenski stan zauzvrat, a u tom bi slučaju zaštićeni najmoprimac mogao ostati u stanu u kojem je do sada živio i otkupiti ga po nižoj cijeni od tržišne. S obzirom da su brojni takvi stanovi na dobrim lokacijama, vlasnici uglavnom ne pristaju na tu opciju. Eventualno u slučaju da je stan u izrazito lošem stanju.
Do sada je pristiglo ukupno 746 obrazaca od strane zaštićenih najmoprimaca (od ukupno njih 1349 koliko ih se nalazi u Registru) te od 719 vlasnika (od ukupno 2771 vlasnika). Razlog zašto ima više vlasnika od zaštićenih najmoprimaca leži u činjenici da se vlasništvo nad stanovima u kojima su zaštićeni najmoprimci kroz nasljeđivanje ‘razvodnilo’, odnosno danas više nasljednika potražuje jedan stan. Naravno, ima i primjera gdje jedan vlasnik ima više stanova.
Rok za predaju ovjerenih obrazaca kojima se vlasnici i najmoprimci odlučuju za jednu od programskih mjera istekao je 15. ožujka, no u međuvremenu je produljen do kraja travnja, pa bi se do sredine svibnja mogla imati jasnija slika o opcijama za koje su se odlučili najmoprimci i vlasnici kao i koliko će rješavanje ovog pitanja koštati državu. Prema nekim ranijim preliminarnim procjenama, riječ je o 107 milijuna eura, no taj iznos će vjerojatno zbog povećanja cijena gradnje, u konačnici biti i veći.
U isto vrijeme, dok se rješava pitanje zaštićenih najmoprimaca, čeka se još jedna ocjena ustavnosti Zakona o načinu izvršenja presuda Europskog suda za ljudska prava, koju su podnijeli SDP i Možemo, jer smatraju da je država trebala kvalitetnije riješiti pitanje zaštićenih najmoprimaca. Zaštićeni najmoprimci, naime, preferirali su model u kojem bi zadržali posjed stanova, a država obeštetila vlasnike. No s obzirom na dosadašnje odluke Europskoga suda za ljudska prava i Ustavnog suda iz kojih proizlazi da je neosporno pravo vlasnika da dobiju natrag posjed svojih stanova, napravljeno je trenutno kompromisno rješenje u kojem vlasnici mogu dobiti svoje stanove, a zaštićeni najmoprimci drugi stan uz minimalno plaćanje najamnine ili povlašteni otkup. Ovakvo rješenje naravno manje košta državu, budući da su zaštićeni najmoprimci nerijetko bili u velikim stanovima u centrima gradova, dok će kroz zakonsko rješenje dobiti stanove manje kvadrature, sukladno broj članova kućanstva.