Veze: Kooperantima kompanijski savjeti i repromaterijal, kupcima dokaz kvalitete

Dug je put od polja do trgovačkih polica, pa i do našega stola, na kojem kompanije same ili uz pomoć kooperanata uzgajaju stoku ili biljne sirovine koje prerađuju i nude potrošačima. Niz je međukoraka, ali i procedura, od kojih je možda najvažnija ona kojom se mora zadovoljiti standard HACCP, odnosno interno regulirati sve postupke kako bi se anulirale slabe točke u proizvodnom procesu.

I veliki trgovački lanci, koji na svojim policama nude prehrambene proizvode vode računa o njihovu podrijetlu. Primjerice, na Kauflandovim stranicama može se doznati da taj trgovački lanac s pomoću digitalne platforme Agrivi kontrolira proizvode i dobavljače iz ugovorene proizvodnje. Riječ je o platformi koja prikuplja sve informacije od početka do kraja proizvodnje i tako jamči potpunu sljedivost svih poljoprivredno-proizvodnih procesa, što povećava sigurnost zato što je dobavljač odnosno proizvod provjeren, što jamči i kvalitetu.

Izlazak iz zone komfora

Sljedivost je, jednostavno, conditio sine qua non, nešto bez čega trgovački lanac danas gotovo ne može prodavati robu na svojim policama želi li biti konkurentan. To vrijedi i za prerađivače. S nekima od njih uspjeli smo razgovarati jer nas je zanimalo kako teče taj proces od početka do kraja. Primjerice, domaći agrostartup Gallus Grupa ima organizirane proizvodne divizije i Gallus Trade, koji je zadužen za uvoz i plasman delikatesnih proizvoda poput foie grasa. U diviziji Gallus Valionica proizvodi se jednodnevna perad (takozvano valjenje) i trotjedna perad, a divizija Gallus Food specijalizirana je za uzgoj peradi do klanja. Direktor tvrtke Marko Župa kaže nam da Gallus Food uzgaja kopune i tovne piliće, a od sljedeće godine imat će i vlastitu puretinu.

– Budući da uzgajamo piliće koje sami valimo, možemo doslovno reći da poslujemo prema načelu ‘od jaja do stola‘. Kopune pak kupujemo kao jednodnevne pijetlove, dakle brinemo se za njih od prvoga dana, od izlaska iz ljuske. Osim što na tržište plasiramo kopunovo meso i piletinu, prerađujemo i svoje proizvode, pa tako u ponudi imamo i ručno izrađenu paštetu od kopunove jetre – navodi Župa.

Inače, u tvrtki ovih dana pripremaju novi proizvod s kojim će izići iz segmenta peradarstva i mesa – craft ličku šljivovicu koja je odležala dvanaest mjeseci u hrastovoj bačvi. Uh, već se streseš samo kad pomisliš na nju...

Glavni inputi

Gallus Grupa ima nekoliko desetaka kooperanata, kaže Župa, koji uzgajaju piliće, pure i kokoši nesilice za nju te ih dalje plasira kao živu robu. Kooperanti također preuzimaju kopune i tovne piliće koje Gallus Food uzgaja do klanja, i to onda kad su tvrtkini kapaciteti iskorišteni. Grupa također surađuje s uzgajivačima šljiva od kojih proizvodi rakiju.

– Budući da je glavni input naše peradi hrana, a da stočnu hranu sami pripremamo, ne smijemo zaboraviti ni na svoje kooperante koji baš za nas uzgajaju kukuruz. Međutim, neovisno o kojem aspektu kooperacije govorimo, postoji sličnost: važno nam je da svi naši kooperanti poštuju i slijede standarde koje zadamo. Zbog toga mnogo vremena odvajamo i za kontrolu kvalitete, ali i za rad s kooperantima. Važno nam je da konačni proizvod bude kvalitetan, da se o našim životinjama skrbi s najvećom pažnjom, kao i da se što više smanje negativni učinci na okoliš – iznosi Župa i dodaje da rade sa živom robom, zato probleme najčešće ne mogu rješavati sljedeći radni dan, jer životinji dan ne traje od osam do četiri, nego 24 sata.

Osim toga, nastavlja, ako ne računamo perad koju uzgajaju da bi je prodali kao živu robu, ostalu perad uzgajaju prema načelu ekološkog i slobodnog uzgoja, što smanjuje mogućnost standardizacije poslovanja, ali povećava količinu izazova s kojima se susreću u Gallus Grupi. Zato su komunikacija i međusobno razumijevanje možda i najvažniji čimbenik suradnje, jer treba razumjeti mogućnosti kooperanata, ali im i jasno reći što i kako tvrtka želi, tj. treba im zadati jasne KPI-jeve te biti dostupan u svakom trenutku.

Protokol farme

U praksi to izgleda tako da tvrtkin tehnološki tim prije dolaska pilića pregleda farmu i sastavi njezin protokol. Određuju se broj životinja, uvjeti provjetravanja/ventilacije prostora, tip hrane u pojedinom razvojnom razdoblju, najbolja temperatura prostora, tip stjelje, količina pojilica i hranilica, koliko često i u kojim uvjetima i terminima perad izlazi na svjež zrak te drugi važni čimbenici.

– Pilići koji ulaze na farmu su naši, i to oni koji su izišli iz naše valionice. I hranu osiguravamo mi. Treći je korak kontrola kvalitete, što činimo gotovo svaki tjedan: pratimo poštuju li se zadani uvjeti na farmi, žive li životinje u dobrim uvjetima te rastu li u skladu sa zadanim planom. Jasno uspostavljena pravila, kontrolirani uvjeti uzgoja i redovita kontrola kvaliteta jamac su dobrog proizvoda na stolu našega kupca – objašbnjava Župa.

Vlastiti uzgoj i suradnja

I u Vindiji naglašavaju koliko su predani i ustrajni u očuvanju i podizanju visokih standarda za sve proizvodne procese koji prate geslo ‘od polja do stola‘ te ističu svoje najbolje primjere: piletinu Cekin te mlijeko i mliječne proizvode ‘z bregov. Kao nedvojbeno jedan od ponajboljih domaćih primjera vrhunske prakse u osiguravanju sljedivosti od polja do stola peradarska proizvodnja ostvaruje se u sklopu kompanije Koka prema načelu integrirane proizvodnje.

– To podrazumijeva vlastiti uzgoj matičnih jata kokoši nesilica za proizvodnju rasplodnih jaja, valionice jednodnevnih pilića, tov brojlera, vlastite veterinarske službe i laboratorije te tvornicu stočne hrane Blagodar, kao i vlastitu industrijsku infrastrukturu za proizvodnju, preradu i pakiranje finalnih proizvoda od mesa peradi. Konkretno na primjeru asortimana Cekin, takva usklađena proizvodna struktura, potpomognuta vlastitim logističkim i distributivnim lancem, omogućuje brzu isporuku proizvoda u trgovine i kanale HoReCe diljem Hrvatske u roku od najviše 24 sata, što potvrđuje maksimalnu predanost načelu ‘od polja do stola‘ – poručuju iz Vindije.

Mnogo njihovih kooperanata s njima surađuje godinama i kažu da se suradnja temelji na povjerenju i kvaliteti. Osim toga, to je jedina kompanija u Hrvatskoj koja organizirano otkupljuje kravlje, kozje i ovčje mlijeko vrhunske kvalitete od čak više od tisuću domaćih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Ujedno, naglašavaju iz varaždinske prehrambene industrije, Vindija aktivno podupire i potiče hrvatsku poljoprivredu, farmere i male poljoprivrednike te razvoj ruralnih krajeva, što je zalog za razvoj cjelokupnoga hrvatskoga gospodarstva. Kontinuirano se razmjenjuju znanja i edukacije s kooperantima te ih se podupire u realizaciji proizvodnih procesa na njihovim gospodarstvima. Točnije, Vindijin Sektor za otkup mlijeka uvijek je na raspolaganju domaćim farmerima za savjetodavnu pomoć u proizvodnji, odnosno stručno-obrazovnu potporu radi optimizacije proizvodnje te punu potporu u pripremi odgovarajuće hrane za njihove životinje.

– Uz to je naš Sektor za otkup mlijeka aktivno uključen i u nabavu kvalitetnih grla. Naposljetku, itekako smo svjesni svoje dužnosti da podupiremo svoje gospodarstvenike i kvalitetnijim uvjetima suradnje. Tako smo u posljednje dvije godine sustavno povećavali otkupnu cijenu mlijeka, što je našim kooperantima dugoročno osiguralo znatno više prihode. To je za Vindiju temeljna vrijednost u poslovanju koja provjereno osnažuje i revitalizira rad i djelovanje naših kooperanata. Naposljetku, takav pristup uvelike je zaslužan i za to da Vindija svakodnevno mlijekom opskrbljuje tržište cijele Hrvatske, ali i regije, pa i dijelove Europske unije – poručuju iz te kompanije.

Od sjemena do otkupa

Još jedan prehrambeni div, Belje, sa 1650 zaposlenih ima dugu tradiciju proizvodnje domaće hrane sa sljedivosti od ‘polja do stola‘. U njemu podsjećaju na 320 godina te tradicije. Svoju je proizvodnju ta tvrtka organizirala na sedamdeset lokacija u Baranji i središnjoj Hrvatskoj. Proces sljedivosti proizvodnje, navode u Belju, počinje od vlastitog sjemena koje se upotrebljava u ratarskoj proizvodnji, na što se nadovezuje proizvodnja stočne hrane koja se upotrebljava na dvadeset pet farmi. Sljedivost se nastavlja u dvije tvornice mliječnih proizvoda, pogonu za proizvodnju suhomesnatih trajnih kobasica i slanina te u vlastitom vinogradarstvu i vinarstvu. Proizvodi se pripremaju prema tradicionalnim recepturama uz korištenje suvremene tehnologije nudeći potrošačima ‘vrhunske i autohtone proizvode‘. Osim zaposlenih Belje ima 250 kooperantskih farmi u proizvodnji kravljeg mlijeka, svinja i tovne junadi. Najviše ih je u proizvodnji kravljeg mlijeka, i to na području cijele Slavonije i Baranje. Riječ je uglavnom o obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima i farmama koje se generacijama bave tim poslom i uspješno odolijevaju svim izazovima u proizvodnji. Cisterne za mlijeko svakodnevno obilaze farme Belja, Vupika i kooperanata i dostavljaju svježe domaće mlijeko na preradu u Tvornicu mliječnih proizvoda – u Osijeku i Belome Manastiru.

– Od tog mlijeka nastaje cjelokupan asortiman svježih krem sireva ABC i svi proizvodi Kravice Kraljice, što dodatno ističemo i na ambalaži s oznakom ‘100 posto hrvatsko mlijeko‘. S kooperantima razvijamo partnersku suradnju koja je fokusirana na prijenos znanja, što znači da organiziramo posjete svojim farmama i proizvodnim objektima, organiziramo edukacije povezane sa svim elementima proizvodnje i osiguravamo stalnu veterinarsku potporu. Naš nutricionistički tim u Tvornici stočne hrane nudi stručno savjetovanje u hranidbi životinja uz prilagodbu receptura specifičnim potrebama pojedine farme – kažu u Belju.

Osim toga, za stotinjak kooperanata s kojima ta kompanija ugovara proizvodnju ratarskih kultura osigurava repromaterijal (sjeme, zaštitu, gnojivo) i omogućuje mi otkup proizvedenih kultura. Naravno, nisu to jedini primjeri organizirane sljedive proizvodnje u Hrvatskoj, no oni pokazuju koliko je to ozbiljan posao, nimalo lak za organizaciju, ali koji se svakoj ozbiljnoj kompaniji itekako isplati.