Vlada: minimalna plaća do 2028. godine iznosit će 1.250 eura bruto

Od 1. siječnja 2026. minimalna plaća u Hrvatskoj iznosit će 1.050 eura bruto, što je povećanje od 8,2 posto u odnosu na sadašnjih 970 eura, objavljeno je danas na Vladi. Time će Hrvatska nastaviti trend ubrzanog rasta najnižih primanja, koji je u posljednjem desetljeću donio nominalni rast od čak 153,6 posto, odnosno realni rast od 82,3 posto, uzimajući u obzir inflaciju.

Prema Vladinom programu za razdoblje 2024. – 2028., cilj je da minimalna plaća do 2028. godine dosegne 1.250 eura bruto. Ako se taj plan ostvari, Hrvatska će u tri godine zabilježiti ukupni rast od 50 posto, čime će se približiti prosječnim razinama u Europskoj uniji.

Unatoč apelima poslodavaca da se ne mijenja iznos minimalne plaće, jer će doći do zatvaranja radnih mjesta, Vlada je odlučila kako su promjene nužne i ide se u tom smjeru. 

Hrvatska stiže europski prosjek

Hrvatska je od 2016. do danas gotovo udvostručila udio minimalne plaće u odnosu na prosjek EU. Dok je 2016. godine bruto minimalna plaća iznosila 414 eura, 2025. je narasla na 970 eura, što predstavlja oko 69 posto prosjeka EU. Prema projekcijama, 2026. godine taj će udio porasti na više od 70 posto.

U usporedbi sa susjednom Slovenijom, hrvatska minimalna plaća sada doseže 75,9 posto slovenske (970 eura naspram 1.278 eura), dok je 2016. taj omjer bio svega 52 posto.

Podaci pokazuju da u Hrvatskoj više od 131.000 zaposlenih prima bruto plaću do 1.050 eura, dok oko 70.800 zaposlenih zarađuje točno minimalac. Povećanje minimalne plaće stoga će izravno utjecati ne samo na te radnike, nego i na sve one s plaćama tik iznad sadašnjeg praga.

Utjecaj na sektore

Sektori u kojima je minimalna plaća osobito značajna uključuju graditeljstvo, trgovinu, ugostiteljstvo, drvnu i papirnu industriju te pomorstvo, gdje su kolektivni ugovori usklađeni s novim iznosima. U graditeljstvu, primjerice, osnovna plaća u najnižoj skupini poslova iznosit će 1.000 eura, a u najvišoj 2.200 eura.

U 2025. minimalna plaća čini 52,8 posto prosječne bruto plaće i 61,7 posto medijalne plaće, razine koje su u skladu s Direktivom EU o primjerenim minimalnim plaćama. Preporuka Bruxellesa glasi: najmanje 50 posto prosječne i 60 posto medijalne plaće. Hrvatska je te ciljeve, barem na papiru, već ostvarila.

Od 2012. do 2026. minimalna plaća porasla je za 182 posto, dok je inflacija u istom razdoblju iznosila 42 posto. To znači da je realna kupovna moć radnika s minimalnim primanjima gotovo udvostručena (+99 posto), poručuju iz Vlade. U usporedbi prema paritetu kupovne moći, hrvatska minimalna plaća 2025. vrijedna je oko 1.000 eura, što Hrvatsku smješta u gornju polovicu EU ljestvice.

Desetljeće rasta minimalne plaće pokazuje da se Hrvatska ubrzano približava europskim standardima, iako ostaje ovisna o produktivnosti i troškovima rada u ključnim industrijama. Ako se planovi Vlade ostvare, do 2028. godine hrvatski minimalac mogao bi dosegnuti razinu južnoeuropskih zemalja poput Portugala ili Grčke, uz sve snažniji pritisak na poslodavce da povećaju i ostale plaće kako bi zadržali radnu snagu.