Vlada odbila zakonski članak koji je zadirao u privatnost građana

Na jučerašnjoj sjednici Vlade usvojen je konačni prijedlog izmjena Općeg poreznog zakona te je pritom službeno odbacila sporni članak 67. prema kojem bi Porezna uprava imala pravo tražiti lozinke i računala te pristupati serverima bez sudskog naloga.

Podsjetimo, u rujnu je Ministarstvo financija u javnu proceduru uputilo veći broj zakona koji se odnose na izmjene vezane uz Fiskalizaciju 2.0, a najviše je odjeknuo članak 67. koji bi, da je bio odobren, dopustio Poreznoj upravi pristup elektroničkoj dokumentaciji, evidencijama i drugim podacima poreznih obveznika i osobama koje vode njihove poslovne knjige.

Kako je bilo navedeno u prijedlogu tih izmjena, porezni obveznici na zahtjev poreznog tijela moraju 'uručiti u elektroničkom obliku poslovne knjige, evidencije, izvješća i druge podatke koji izravno ili neizravno utječu na utvrđivanje porezne osnovice, a koji su vođeni i organizirani u računalnim datotekama u standardnom obliku, omogućujući jednostavnu daljnju elektroničku obradu podataka, omogućiti pristup i nadzor podataka elektronički vođenih poslovnih knjiga, evidencija i izvješća, omogućiti pristup drugim podacima koji izravno ili neizravno utječu na utvrđivanje porezne osnovice, kao što su mrežni podaci, podaci na internetu te pohranjeni računalni podaci, bez obzira gdje se nalaze.

Izazvalo je to žustru reakciju javnosti te se postavljalo pitanje zaštite privatnosti i zadiranja u ustavna prava građana. Zašto je taj članak bio iznimno sporan objasnio nam je odvjetnik Vlaho Hrdalo.

- Porezna uprava tražila je ovlasti koje u Hrvatskoj nema nijedno tijelo uključujući Sigurnosno-obavještajnu agenciju. Naime, da su izmjene tog članka 67. prošle, Porezna uprava imala bi pravo od bilo koga tražiti da preda dokumentaciju, otkrije šifre, ustupi računala i druge uređaje koji pripadaju trećim osobama za koje Porezna uprava želi utvrditi poreznu osnovicu.

Prijedlog te zakonske formulacije je bio preširok pa je u praksi mogao obuhvatiti gotovo svakoga tko dođe u doticaj s podacima od interesa Porezne uprave. Treba napomenuti da kad Državno odvjetništvo, USKOK i ostala tijela progona u kaznenom postupku žele pribavljati podatke na taj način, prethodno moraju dobiti odobrenje nadležnog suda što ovdje ne bi bio slučaj – objašnjava Hrdalo.

Hrdalo napominje da kršenje ljudskih prava se smije dogoditi u kontroliranim uvjetima kad za to postoje razlozi koji to opravdavaju. U kaznenom postupku, dodaje, prihvaćamo da nas se može prisluškivati ako smo osnovano sumnjivi za neko teže kazneno djelo i nakon što je sud to odobrio.

- Utvrđivanje porezne osnovice nije ni približno dovoljno važna vrijednost da bi opravdala ovakva kršenja osnovnih ljudskih prava. Ako bi Porezna uprava imala pravo zatražiti i dobiti lozinku vašeg maila, to bi otvorilo vrata brojnim zloupotrebama – zaključuje Hrdalo.