Zakon o strancima: Stroža pravila za poslodavce, veća zaštita radnika

Hrvatska je donijela novi Zakon o strancima koji uvodi značajne promjene u postupke zapošljavanja i boravka stranih radnika. Cilj ovih izmjena je usklađivanje s europskim standardima, suzbijanje zlouporaba i osiguravanje ravnoteže između potreba poslodavaca i zaštite domaćih radnika. No, uz prednosti, novi zakon donosi i strože uvjete za zapošljavanje stranaca, što će se značajno odraziti na tržište rada, ističu to zagrebački odvjetnici Dora Ljevar i Danijel Pribanić.

Dulje dozvole za boravak i rad

Jedna od najvažnijih promjena odnosi se na produženje trajanja dozvole za boravak i rad. Strani radnici sada mogu dobiti dozvolu na do tri godine, umjesto dosadašnjih jednu godinu, ako poslodavac s njima sklopi dugoročniji ugovor. Također, uveden je prijelazni period od 60 dana u kojem strani radnik može ostati u Hrvatskoj nakon gubitka posla, što mu daje dodatnu sigurnost i mogućnost pronalaska novog poslodavca. Ova mjera olakšat će planiranje radne snage poslodavcima, i smanjiti administrativne prepreke stranim radnicima koji su do sada morali obnavljati dozvole svake godine. Produženje roka trajanja radne dozvole će u narednoj godini smanjiti vrijeme koje su poslodavci trošili na čekanje u redovima za izdavanje dozvola, kao i zbog postojanja sigurnosti radnog mjesta, potaknuti strane radnike da nakon dvije uzastopne godine rada u Hrvatskoj, ozbiljnije razmisle o dovođenju obitelji u Hrvatsku radi zajedničkog života.

Test tržišta rada: hrvatski radnici dobivaju prednost

Velika promjena uvodi obvezu testa tržišta rada prije nego što poslodavac može zaposliti stranog radnika. To znači da će poslodavci morati dokazati da na hrvatskom tržištu rada nema dostupnih radnika za određeno radno mjesto prije nego što mogu angažirati stranca. Poslodavac kao i do sada treba navesti kriterije koje treba ispuniti željeni radnik, ali ti kriteriji više neće moći biti napisani tako da ih sigurno nitko od nezaposlenih radnika u Hrvatskoj ne ispunjava. Ti kriteriji ne mogu biti stroži od uvjeta na usporedivim radnim mjestima, niti plaća koju poslodavac nudi može biti manja od plaće zaposlenih u Hrvatskoj u zanimanju za koje se provodi test tržišta rada. To znači da nuđenje minimalne plaće samo zato jer se radi o strancu, neće biti uvijek moguće.

Cilj ove mjere je ukinuti očitu diskriminaciju u plaćama između domaćih i stranih radnika, i potaknuti poslodavce da daju prednost domaćim radnicima, jer uz plaćanje dovođenja stranih radnika i njihovog smještaja, to je u konačnici skuplje nego zaposliti domaćeg radnika za istu plaću. Zanimanja u turizmu i građevini su i dalje deficitarna i za njih se ne provodi test tržišta rada, a test ne provodi ni za radnika koji je kod poslodavca radio u prošloj godini.

Omjer domaćeg radnika prema stranom 1:12 ako je zanimanje deficitarno

Zakon je uveo kvotu od 8 posto zaposlenih hrvatskih radnika u deficitarnim zanimanjima i 16 posto u nedeficitarima, što znači da na jednog domaćeg radnika, poslodavac smije zaposliti do 12 stranaca ako je zanimanje deficitarno, ili 6 stranca na jednog domaćeg radnika ako je zanimanje nedificitarno. Ova mjera posebno pogađa građevinarstvo i ugostiteljstvo, gdje je do sada bio velik priljev stranih radnika i gdje nije postojao omjer između domaćih i stranih radnika. Dok se administracija zahtjeva ne uspostavi, umjesto ovog pravila vrijedi pravilo da poslodavac koji zapošljava manje od 50 domaćih radnika, smije podnijeti 50 zahtjeva za radnu dozvolu, a ako zapošljava 50 i više, limit mu je na 250 zahtjeva za strane radnike.

Uvjeti za poslodavce postroženi

Da bi poslodavac uopće smio zapošljavati strance, najmanje godinu dana prije podnošenja zahtjeva treba imati zaposlenog najmanje jednog istog radnika iz Hrvatske ili EU ili Švicarske, na neodređeno vrijeme i na puno radno vrijeme, s mjestom rada u Hrvatskoj. Ako je poslodavac pravna osoba, u posljednjih šest mjeseci prije podnošenja zahtjeva, promet mu mora biti najmanje deset tisuća eura mjesečno, a ako se radi o obrtniku, promet mu mora biti najmanje 15 tisuća eura mjesečno. Obrtnik koji posluje sezonski, mora u prošloj sezoni imati zaposlenog domaćeg radnika, a promet mu mora biti najmanje 15 tisuća eura u sezoni, a ne mjesečno.

Poslodavac ne smije biti kažnjavan za rad na crno, ne smije imati nepodmirene porezne obveze i mora imati zakonite ugovore o radu. Poslodavac neće moći angažirati radnu snagu putem agencije za privremeno zapošljavanje, jer se dozvola agenciji daje za konkretnog poslodavca, pri čemu i agencija i poslodavac moraju ispunjavati sve uvjete za zapošljavanje stranaca. Osim toga, agencije za privremeno zapošljavanje morat će prijaviti sve strane radnike i osigurati im iste uvjete kao i stalno zaposlenima, čime se smanjuje mogućnost izrabljivanja radnika kroz privremene ugovore.

Strani radnik smije promijeniti poslodavca

Strani radnik će nakon godine dana rada kod poslodavca, ako ima ugovor o radu i radnu dozvolu na period dulji od godine dana, smjeti promijeniti poslodavca. Taj novi poslodavac sklapa sa strancem ugovor o radu, prijavljuje slučaj policiji i tek kad zavod za zapošljavanje odobri takvo zapošljavanje, stranac smije početi raditi. Svrha ove odredbe je potaknuti strane radnike da slobodnije cirkuliraju na domaćem tržištu radne snage i da ne budu u gorem položaju od nekakvog prosjeka samo zato jer rade kod poslodavca koji ih manje plaća ili koji im ne odgovora.

Strani radnici smiju raditi i dodatno ako taj drugi poslodavac ispunjava sve preduvjete za zapošljavanje stranaca. Ovo će pomoći strancima koji se u slobodno vrijeme žele baviti vožnjom taksija i dostavom.

Primjereni smještaj

Zakon predviđa i da smještaj koji poslodavac osigurava mora biti mjerenog životnog standarda, opće zdravstvene norme i sigurnosne norme tijekom cijelog boravka stranca, a svaka promjena se mora prijaviti policiji. Stranac plaća najamninu ako ona nije previsoka u usporedbi s neto plaćom i u odnosu na kvalitetu smještaja, a najamnina se ne smije odbijati od plaće stranca po automatizmu. Do sada je kvaliteta smještaja bila propisana samo kod sezonskih poslova i država nije brinula o tome u kojim uvjetima stranci žive. Država se nije bavila ni pitanjem iznude za preskupi najam. Detalji o tome što je primjeren smještaj, koliko m3 i koliko sanitarnih čvorova i slično treba postojati, bit će propisani u pravilniku.

EU plava karta na četiri godine

EU plava karta će se izdavati s rokom važenja do četiri godine, ako je takav ugovor o radu i trajanje putovnice. Ovo će omogućiti visokoobrazovanim i visokospecijaliziranim strancima lagodniji boravak i rad u Hrvatskoj. Najmanja bruto plaća za EU plavu kartu je 2700 eura mjesečno.

Vize koje to službeno nisu

Osim ovih promjena koje se odnose na rad stranaca, od svibnja bi se trebao na se granice EU uvesti EES i ETIAS, digitalni nadzor ulaska i izlaska stranaca. Stranci, dakle, svi koji nemaju državljanstvo neke od država EU, Europskog gospodarskog područja ili Švicarske, a kojima inače ne treba viza za ulazak u EU, smjet će ući u Hrvatsku ili EU samo ako ispune online obrazac s informacijama o svrsi ulaska u EU i plaćanjem pristojbe od sedam eura.

Sustav će dati odobrenje ili odbiti, a strancu će se provjeravati otisci prstiju i slika zjenice svaki put prilikom ulaska u EU. Prilikom prvog ulaska, morat će dati otiske prstiju i policija će ga fotografirati, što će izazvati ogromne gužve na svim graničnim prijelazima u prvim godinama primjene tog sustava, a posebno na aerodromima i cestovnim prijelazima. Ovo će se posebno odraziti na granicama sa Srbijom, BiH i Crnom Gorom, jer su i bez tog sustava i uzimanja biometrijskih podataka, kolone i čekanja na prijelaz granice nekad i preko sedam sati. Odobrenje traje tri godine.

Kompanije trebaju dati detaljne upute poslovnim partnerima i kolegama koji rade izvan EU, uključujući i Amerikance, Kanađane i Britance, o tome što i kako će se događati na granicama, kako se trebaju ponašati i koje odgovore trebaju davati o svrsi boravka u EU. Poslovni sastanci koji se odvijaju uživo se trebaju planirati tako da svatko može stići na njih, a brzi jednodnevni letovi iz Istanbula u Beč, ili vožnje automobilom od Beograda do Zagreba i isti dan natrag, neće biti dobra opcija.

Ovo će dovesti i do promjena u obvezama javnih prijevoznika, pa ćemo osobne iskaznice ili putovnice morati pokazivati prije polaska prijevoza, kako bi prijevoznik znao imaju li svi putnici dopuštenje za ulazak u EU ili su europski državljani. Ovo će onemogućiti prekoračenje turističkog boravka. Sličan sustav uvode UK i SAD.