‘;
Kao i svaki pokušaj ozbiljnije reforme od samostalnosti, tako i predložene izmjene regulative o tržištu rada ne idu dublje od kozmetičkih promjena, ne zahvaćajući pritom bitne stvari na koje već godinama upozoravaju ekonomski i pravni stručnjaci. Resorno ministarstvo prošloga je tjedna u javno savjetovanje pustilo prijedlog izmjena i dopuna Zakona o tržištu rada, što je jedna od obveza iz Nacionalnog programa oporavka i otpornosti. Inače, taj je zakon još prošle godine trebao biti izmijenjen, a Vlada je kašnjenje opravdala dodatnim sagledavanjem aspekata ključnih za izmjenu zbog dinamičnog tržišta rada i promijenjenih trendova.
U Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike ističu kako se izmjene i dopune Zakona o tržištu rada donose radi jačanja materijalnopravne zaštite nezaposlenih osoba i njima se predlaže povećanje novčane naknade od 91. do 180. dana korištenja sa sadašnjih 30 na 35 posto osnovice.
– Osnovica za utvrđivanje novčane naknade prosjek je bruto plaće ostvaren u tromjesečnom razdoblju prije prestanka radnog odnosa, a za osobu koja je prestala obavljati samostalnu djelatnost to je prosjek osnovice na koju su obračunani i uplaćeni doprinosi za obvezna osiguranja – objašnjavaju u Ministarstvu.
Simbolično povećanje
Uz povećanje novčane naknade Ministarstvo objašnjava kako se tim izmjenama i dopunama omogućava mladim radnicima stjecanje prava na novčanu naknadu pod povoljnijim uvjetom.
– U tom smislu predlaže se smanjenje uvjeta vremena provedenoga na radu za osobe mlađe od trideset godina, i to s devet na šest mjeseci u posljednja 24 mjeseca. Ujedno će se dodatno regulirati zaštita učenika koji rade putem srednjoškolskih ustanova te će se propisati minimalna učenikova zarada po satu, uvećanje zarade za rad nedjeljom, blagdanom i neradnim danom te prekršajne sankcije za prekršitelje – navode iz resora koje vodi ministar Marin Piletić.
Kao i do sada, za prva tri mjeseca provedena u evidenciji Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje (HZZ) nezaposleni će dobivati 60 posto spomenute osnovice. Podizanje naknade s 30 na samo 35 posto znatno je manje od preporuka Ekonomskog instituta, Zagreb (EIZ). Podsjetimo, ta je institucija još 2022. na zahtjev Ministarstva izradila analizu adekvatnosti novčane naknade za vrijeme nezaposlenosti. Uz nalaz da smo država s najstrožim kriterijima za ostvarivanje prava na naknadu (prema HZZ-ovim podacima, od 87.798 nezaposlenih novčanu naknadu prima 19.159 osoba, odnosno 21 posto), EIZ-ovi stručnjaci predložili su da se naknada nakon tri mjeseca na burzi povisi na 45 posto osnovice. Analiza je pokazala da druge države imaju manje izražene skokove u iznosima naknade, što omogućava nezaposlenima dovoljno vremena za traženje odgovarajućeg posla i olakšava prilagodbu potrošnje.
Kad bi se vlast uistinu željela pozabaviti sveobuhvatnom reformom tržišta rada, svakako bi morala zadirati u mnogo više područja, ne nužno izravno povezanih samo s poslodavcima i pravima u HZZ-u. Viktor Gotovac, profesor na Katedri za radno i socijalno pravo zagrebačkog Pravnog fakulteta, kaže kako su, u globalu, predložene izmjene Zakona o tržištu rada rubne, ograničenog dosega i neće previše utjecati na tržište rada, osobito ne tako da sadržajno unaprijede odnose na njemu.
– Najjednostavnije je reći da ovo nije ozbiljna reforma. Nije uopće reforma, a još je manje ozbiljna. Kvalitetna reforma na tržištu rada ne treba se voditi partikularnim interesima poput olakšavanja radnog statusa pojedinih skupina, i to nekim minimalnim ovlastima ili povećanjima prava. Na zdravom tržištu rada plaće, porezni sustav, mehanizmi zapošljavanja i pravnozaštitno uređenje promiču kulturu rada i rad čine ključnim društvenim odnosom, ljudima nude društvenu i egzistencijsku perspektivu, omogućavaju životno dostojanstvo. A ne da to kreće od sitnih petparačkih povišica, oduzimanja ovdje, davanja ondje te prepravljanja petica u šestice i trojki u osmice – naglašava Gotovac.
Cijeli tekst možete pročitati u digitalnom i tiskanom izdanju Lidera.