Zastarjeli medicinski proizvodi: Hrvatska na mehaničkim koljenima

Kako vrijeme prolazi, tehnološka dostignuća sve su sofisticiranija, pa tako i u medicinskim tretmanima. Tržište ortopedskih i drugih pomagala, kao i lijekova, raste svake godine, inovacije koje se nude sve su bolje i sve se brže razvijaju nudeći poboljšanja oboljelima, iako baš u Hrvatskoj, kako ćemo vidjeti na jednom primjeru, na teret Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) i dalje radije plaćamo mehanička rješenja. Od početka godine na HZZO-ove liste uvrštene su neke nove generacije ortopedskih i drugih pomagala, primjerice nova generacija istovrsnih pomagala proizvođača Medtronic Minimed iz SAD-a, odašiljač i senzor Medtronic Guardian 4 za pomagala kod šećerne bolesti te istovrsna pomagala skupine antidekubitalnih pomagala (oštećenje kože) te pomagala za probavni sustav, odnosno za stomu. Međutim, mnogo je više inovacija za koje se proizvođači bore da se uvrste na listu.

Njemačka kompanija Ottobock razvija tehnološki napredne medicinske proizvode i koncepte liječenja za osobe s ograničenom pokretljivošću na područjima protetike, ortotike, ljudske mobilnosti (invalidska kolica, pomagala za rehabilitaciju) i zdravstvene njege. Voditeljica digitalnog marketinga u Ottobock Adriji Lea Olivari tvrdi da je riječ o svjetskom lideru na tržištu protetike i jednom od lidera u proizvodnji invalidskih kolica koji u Hrvatskoj ima pet divizija: protetiku, ortotiku, invalidska kolica i pomagala za kretanje te centre za opskrbu korisnika.

Individualna pomagala

– U svojem centru u Svetoj Nedelji imamo proizvodnju individualnih pomagala. Naši proizvodi nisu namijenjeni samo za hrvatsko tržište, radimo i za zemlje regije. Regionalno pokrivamo Sloveniju, Srbiju, Makedoniju, Crnu Goru, Grčku i Cipar, a projektno radimo i sa zemljama Bliskog istoka – kaže Olivari.

Izdvaja odijelo Exopulse Mollii objašnjavajući da je riječ o revolucionarnome medicinskom uređaju koji olakšava život oboljelima od cerebralne paralize i multiple skleroze (i odraslima i djeci) te osobama koje su pretrpjele moždani udar i ozljede leđne moždine. Odijelo se individualno konfigurira za svakog korisnika i omogućuje kontrolu simptoma spastičnosti (poseban oblik povišenoga mišićnoga tonusa koji nastaje nakon oštećenja voljnoga dijela motoričkoga sustava u mozgu ili leđnoj moždini).

Drvo, guma, plastika

To pomagalo za sada nije uvršteno na HZZO-ovu listu, kao ni mnogi noviteti te tvrtke s područja protetike, ortotike i ljudske mobilnosti. A kad govorimo o protetici, Olivari ističe zemlje regije (Makedoniju, Sloveniju, Češku i Slovačku) koje već dulje na listi pomagala imaju koljeno kontrolirano mikroprocesorom, a kod nas je standard mehaničko koljeno.

– U Hrvatskoj se još upotrebljavaju zastarjele proteze od plastike, drva i gume koje su ušle na listu prije više od dvadeset godina. Jedno od mikoroprocesorskih koljena koja godinama pokušavamo staviti na HZZO-ovu listu pomagala jest C-Leg 4 – kaže Olivari, koja još ističe i šaku Bebionic te ​Myo Plus, uređaj za upravljanje protezom koji upotrebljava osam elektroda kojima se mjere dolazni signali na podlaktici i prepoznaju uzorci svojstveni pojedinim pokretima.

Lakša rehabilitacija

Direktor tvrtke Raystar Matija Kovačec kaže da se bave rehabilitacijskom i tehnološki vrlo naprednom sportskom opremom kojom se koriste, tvrdi, milijuni ljudi, tisuće bolnica i rehabilitacijskih centara u svijetu. Među njima su najbolje bolnice i institucije u svijetu poput Klinike Mayo i Sveučilišta Harvard, sportski klubovi poput minenskog Bayerna i AC-a Milan. Riječ je, objašnjava, o uređajima poput antigravitacijske trake za trčanje koja je izrađena prema NASA-inoj tehnologiji kako bi služila astronautima da se što brže vrate u formu. Tu su i izokinetički uređaj, digitalni zidovi za virtualnu rehabilitaciju te robotske rukavice za rehabilitaciju šake.

– Primjerice, antigravitacijska traka za trčanje​ AlterG korisnicima omogućava da se osjećaju lakšima i smanje utjecaj gravitacije na tijelo. Zahvaljujući preciznoj kalibraciji sustava korisnici mogu odrediti postotak tjelesne težine koju žele opteretiti, što im omogućava postupno povećanje opterećenja tijekom rehabilitacije ili treninga – kaže Kovačec.

Napredne terapije

Traka ​AlterG ​nudi mnogo prednosti i mogućnosti. U rehabilitaciji omogućuje pacijentima koji se oporavljaju od ozljeda donjih ekstremiteta ili operacija koljena, kukova ili gležnjeva da rade na obnovi snage i pokretljivosti bez nepotrebna stresa za zglobove. Ta tehnologija dostupna u Hrvatskoj također pomaže u rehabilitaciji neuroloških poremećaja kao što su moždani udar ili multipla skleroza. Do kraja godine bit će dostupan i EsoGLOV Pro.

Riječ je o naprednom sustavu neurorehabilitacije koji se koristi najnovijom robotskom tehnologijom kako bi pomogao pacijentima s neurološkim poremećajima, uključujući moždani udar, da vrate funkciju gornjeg ekstremiteta. Taj sustav​ dizajniran je tako da pacijentima omogućuje rehabilitaciju gornjih ekstremiteta u više načina treninga (pasivni trening, trening aktivno potpomognutog raspona pokreta i bilateralni trening). Kovačec spominje i kriokomoru, naprednu medicinsku napravu koja upotrebljava hladnoću kako bi terapijski utjecala na tijelo. Krioterapija je metoda koja uključuje izlaganje tijela vrlo niskim temperaturama radi poboljšanja zdravlja, oporavka ili sportskih performansa. Temperature u komori iznose od –85 do –110 Celzijevih stupnjeva.

Pomoć iz drugih stvarnosti

Zanimljive su i AR/VR platforme, tj. tehnologija koja pokriva digitalni sadržaj povrh stvarnog svijeta telefona ili naglavnih uređaja poput naočala ili slušalica (AR). VR uranja korisnika u virtualno okružje kako bi stvorio uvjerljiva iskustva, bilo stvarnu situaciju bilo kreativno imaginarno iskustvo.

–​ Khymeia pruža napredne VR/AR platforme i softverske aplikacije koje se upotrebljava u različitim područjima medicine, uključujući neurorehabilitaciju, fizikalnu terapiju, gerijatriju i sportsku rehabilitaciju. Njihova tehnologija omogućuje pacijentima da se angažiraju u virtualnom okružju dok obavljaju terapijske vježbe, što pruža interaktivno i motivirajuće iskustvo. Jedan je od ključnih proizvoda Khymeia VRRS (Virtual Reality Rehabilitation System), sustav koji se koristi VR tehnologijom za neurorehabilitaciju. On kombinira senzore za praćenje pokreta, VR naočale i prilagođene terapijske aplikacije kako bi terapeutima i pacijentima pružio napredan alat za rehabilitaciju – kaže Kovačec.

To su samo neki primjeri tehnoloških noviteta na području ortopedskih i drugih pomagala. Mnogi čekaju da dođu na HZZO-ove liste, no bez obzira na to pronaći će put do pacijenata jer, kako ono kažu, čovjek uvijek najprije daje zdravlje za lovu, a onda lovu za zdravlje. Zbog te logike tržište pomagala i dalje će rasti, kao i lijekova.

Rast potrošnje

A kad smo kod lijekova, i tu od Nove godine ima noviteta na HZZO-ovim listama. Općenito, potrošnja lijekova raste ne samo kod nas nego i u svijetu, kažu u Agenciji za lijekove i medicinske proizvode RH (HALMED-u).

– Tom trendu svjedočimo u razdoblju promatranja tijekom prethodnih pet godina, odnosno od 2017. do 2021., ali i od početka praćenja potrošnje lijekova u HALMED-u, odnosno od 2005. Trendove porasta potrošnje vidimo u svim zemljama, posebno u onima nama relevantnima za usporedbu u Europskoj uniji. Razlozi povećanja potrošnje tijekom godina su mnogostruki, no možemo istaknuti povećanu odgovornost i svijest bolesnika o potrebi liječenja, ranije otkrivanje bolesti zahvaljujući naprednijoj dijagnostici te većim mogućnostima koje društvo pruža bolesnim osobama – kaže voditeljica Ureda za odnose s javnošću Agenciji za lijekove i medicinske proizvode Ivana Šipić Gavrilović.

Tako je ukupna potrošnja lijekova u Hrvatskoj u 2021. (još nema podataka za 2022.) iznosila 1,3 milijarde eura (9,9 milijardi kuna). Sigurno će ta vrijednost nastaviti rasti, neovisno o inflaciji, zbog čega je tržište lijekova i medicinskih pomagala jedno od najpostojanijih u svijetu.