Zbog većeg minimalca svaka šesta tvrtka gasi radna mjesta

Planirano povećanje minimalne bruto plaće s 970 na 1250 eura do 2028. velik broj članica Hrvatske udruge poslodavaca ocjenjuje rizičnim. Kako iz HUP-a navode u svojoj ovotjednoj analizi ekonomskih kretanja, oko polovica tvrtki u Hrvatskoj (točnije, njih 48 posto) smatra da će teško izdržati novo povećanje, dok svaka šesta (16 posto) predviđa zatvaranje radnih mjesta.

Oko tri četvrtine procjenjuje da u 2026. ne može izdržati nikakvo povećanje ili tek ono do 5 posto (tik iznad inflacije od 4,2 posto). Više od polovice (56 posto) tvrtki iz prerađivačke industrije smatra da će povećanje vrlo negativno utjecati na investicije, dok 20 posto tvrtki iz prerađivačke industrije smatra da neće izdržati novo povećanje i da će zatvarati radna mjesta.

Manje profita, investicija i zapošljavanja

Čak 81 posto tvrtki ne može u potpunosti prenijeti rast troška rada od 10 posto kroz cijene proizvoda ili usluga, što upućuje na pritisak na marže, odnosno internalizaciju kroz smanjenje profitabilnosti, investicija i zapošljavanja. Čak 83 posto tvrtki u prerađivačkoj industriji ne može u potpunosti prenijeti trošak rada, a 53 posto ih uopće ne može prenijeti taj trošak.

Bruto profit hrvatski tvrtki po zaposlenom upola je niža od prosjeka EU i oko četvrtinu niža od prosjeka CEE i kroz dodatno relativno smanjenje (marži) nastavit će ograničavati ulaganja u modernizaciju i produktivnost rada.

Neodrživ pristup

Kad je riječ o budućem određivanju minimalne plaće, oko 70 posto tvrtki podržava automatsku indeksaciju minimalne plaće za kretanje produktivnosti (40 posto), odnosno inflaciju (29 posto), što ukazuje na širok konsenzus da sadašnji pristup administrativnog snažnog i naglog povećanja plaća nije održiv.

Kao ključnu mjeru za ublažavanje negativnih učinaka rasta minimalne plaće, 75 posto tvrtki traži porezno rasterećenje rada, uključujući smanjenje doprinosa za javno zdravstvo, što potvrđuje da je ukupno opterećenje plaća u Hrvatskoj i dalje glavni strukturni problem konkurentnosti.

HUP-ovi prijedlozi

Iz svega navedenog proizlaze HUP-ovi prijedlozi za uređenje minimalne plaće. Prije svega, predlaže se depolitizacija instituta usklađivanja minimalne plaće, i to eksplicitnim vezivanjem promjena minimalca uz inflaciju i/ili realni rast produktivnosti.

Također, HUP predlaže promjenu zakonskog tretmana stanke za odmor te smanjenje troška bolovanja za poslodavce. S obzirom na varijacije u broju radnih sati tijekom mjeseca (od 160 do 184), smatraju da bi trebalo razmotriti uvođenje instituta minimalne vrijednosti sata rada.

Predlaže se i povećanje osnovnog osobnog odbitka te njegovo vezivanje uz iznos bruto minimalne plaće. Uz to, potrebno je rasteretiti srednje i više plaće koje primaju visoko kvalificirani zaposlenici u djelatnostima s višom dodanom vrijednošću, među kojima su često inženjeri, projektanti, liječnici i druga stručna zanimanja koja stvaraju veću dodanu vrijednost.