- Mnogi misle da u poduzetništvu vrijedi pravilo da ako jedan dobije, drugi mora izgubiti. To nije istina. Samo nas suradnja može dovesti do zajedničkog cilja, a taj je da Hrvatska postane zemlja znanja i blagostanja – tim je riječima Mihael Furjan, predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), otvorio Dan poduzetnika (kojem je HUP i organizator), na kojem se u ponedjeljak u Zagrebu okupilo 500-tinjak sudionika. Među njima su bili čelnici i vlasnici uspješnih kompanija, predsjednik Zoran Milanović, ministri Davor Filipović i Marija Vučković, izaslanici Hrvatskog Sabora, Grada Zagreba, europarlamentarci, veleposlanici, predstavnici sindikata, diplomacije i lokalnih zajednica.
Furjan je podsjetio na tri prioriteta poslodavaca, a to su rasterećenje gospodarstva, radni odnosi (kako privući i zadržati radnike) te bolja raspodjela europskih sredstava iz NPOO-a. Podsjetio je i na to da HUP prije godinu i pol dana od Vlade nije tražio smanjenje opće porezne stope već poreza na rad, kako bi zaposlenicima ostao veći raspoloživi dohodak za potrošnju, čime se opet otvaraju mogućnosti za veće porezne prihode.
Komentirao je i tezu koja se pojavila u javnosti, da će od porezne reforme profitirati samo bogataši, istaknuvši da inženjer ili liječnik sa dvije tisuće eura primanja ne spada u kategoriju bogataša.
- Ono što je za sve ljude kisik, to je za poduzetnike dobit. Za razliku od nestašice kisika, poduzetnik bez dobiti može živjeti koju godinu, ali njegovo poslovanje nije održivo ako ne može osigurati razvoj i ulaganja u modernu tehnologiju – zaključio je Furjan.
Na njega se nadovezala Irena Weber, glavna direktorica HUP-a, rekavši da su suradnja Vlade, poslodavaca i sindikata temelj blagostanja jer svi imaju iste ciljeve, a to je Hrvatska zadovoljnih radnika i snažnog gospodarstva.
- Za to ponekad treba otvoriti teška pitanja, ali reformi u sektorima zdravstva, pravosuđa i državnog aparata se ne treba bojati. HUP će i dalje na tome raditi i predlagati rješenja – istaknula je Weber, pozvavši Vladu da omogući jače tržišno natjecanje, jednake mogućnosti za sve strukture društva, a pogotovo za žene koje nisu ravnopravne.
Mladen Novosel, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske u svom video pozivu poručio je da u suradnji poslodavaca i sindikata ima pozitivnih pomaka u višesektorskoj i sektorskoj suradnji te podsjetio na akcijski plan kojem 80 posto djelatnosti u Hrvatskoj treba biti pokriveno kolektivnim ugovorima.
- U privatnom sektoru zaposleno je oko milijun radnika i ako izuzmemo graditeljstvo i turizam ostaje 80 posto radnika čija bi prava trebalo urediti kolektivnim ugovorom. Po visini bruto plaće smo na dnu europske ljestvice. Najavljena porezna reforma će povećati neto plaće, ali to neće biti dovoljno. Sektorskim pregovorima treba naći prostora u dobiti poslodavaca, uz naravno, povećanje produktivnosti i ulaganja u modernu tehnologiju – poručio je Novosel.
Poduzetnicima je na odvažnosti i ustrajnosti čestitao Damir Filipović, ministar gospodarstva i održivog razvoja, pozvavši poduzetnike da se prijave na pozive Modernizacijskog fonda do 2030. godine u iznosu od milijardu eura, kao priliku da ulažu u povećanje konkurentnosti i produktivnosti, čime se otvara mogućnost i za povećanje plaća radnicima. Najavio je i da će Vlada ove godine ukinuti niz parafiskalnih nameta, kao poticajni okvir za razvoj.
- Ulaskom Hrvatske u Schengenski prostor i eurozonu postali smo privlačniji i stranim investitorima. Održali smo razgovore s vlasnicima Knauf Insulationa koji najavljuju ulaganja u proširenje pogona u Novom Marofu u iznosu od 120 milijuna eura te se veselimo američkoj investiciji Jabil u Osijeku, koja će otvoriti novih 1500 radnih mjesta. Na nama kao državi je da skratimo procedure, ukinemo nepotrebne namete i budemo poduzetnicima partneri – zaključio je Filipović.
EU fondovi smisao postojanja Hrvatske
U svom osebujnom stilu predsjednik Zoran Milanović bio je nešto kritičniji prema današnjim gospodarskim trendovima u Hrvatskoj, ističući kako se, od kad je on bio premijer, nije puno toga promijenilo te kako Hrvatska raste malim stopama.
- Za razliku od prošlih vremena, danas je puno lakše prihvatiti novu ideju nego se otarasiti stare. A ekonomije žive po navikama. Hrvatske je uslužna ekonomija koja se odvojila od proizvodnje i u utrci za profit (koji je kisik poduzetnicima), mi smo na začelju. Zapad se razmazio, ne želi raditi ono što mu ne godi ili ne odmah ne zadovoljava njegove potrebe pa poslove delegira drugima koji žele raditi – istaknuo je Milanović.
Njegovo je gledište da su EU fondovi zapravo smisao postojanja Hrvatske u Europskoj uniji jer u drugim stvarima kao mala politika niti ne sudjelujemo niti ćemo ikad sudjelovati više nego danas.
- U tom svijetu moramo se pobrinuti za svoje interese i ne zaboraviti da prvenstveno pripadamo sebi. Država, pogotovo ona poput Hrvatske koja je nastala iz rata, najveća je vrijednost koju treba štititi i braniti svim civiliziranim sredstvima. Bez gledanja vlastitih interesa i dalje ćemo se svesti na zajednicu korisnika EU fondova, a i u tome smo neuspješni – rekao je Milanović.
Prema njegovom mišljenju, Hrvatska je visoko decentralizirana, a fiskalno pre centralizirana te predsjednik nema dobar stav prema ukidanju prireza lokalnim zajednicama preko noći. Smatra da to nije pošteno jer one neće imati od čega egzistirati pa će im preostati samo da postanu najmodavci prostora.
Tomislav Rukavina, suvlasnik i predsjednik Nadzornog odbora Klimaopreme, kompanije koja 95 posto prihoda ostvaruje na izvoznom tržištu, na panelu Hrvatska kakvu gradimo, nije se složio s predsjednikovom tezom da Hrvatska gubi industriju te podsjetio na niz primjera dobrih manjih proizvodnih kompanija koje posluju u kontinentalnom dijelu Hrvatske. – Industriju smo izgubili, ali to se mijenja i vraća. Postoje u Hrvatskoj odlične izvozne tvrtke – istaknuo je Rukavina. Dodao je da novac ne treba dijeliti ‘šakom i kapom‘ već pronaći načina da se mlade ljude sa idejama potakne da uđu u poduzetništvo i omogući im se lakše poslovanje.
Bernarda Cecelja, vlasnica proizvodne tvrtke Bernarda koja proizvodi madrace i krevete, prije nego što je uz brojne izazove pokrenula vlastitu proizvodnju, radila je kao ‘gasterbajterica‘ 15 godinau Švicarskoj. Poručila je na istom panelu da pravi poduzetnik ne bi trebao u vlastitoj kompaniji biti na prvom već na zadnjem mjestu. Tek kada se podmire radnici i ostale obveze onda ono što ostane ide njemu, a profit treba reinvestirati jer bez toga nema održivog poslovanja. – Jedina formula za uspješne rezultate su red, rad i disciplina. Kada stvorite tvrtku onda tek ne smijete stati već puno ulagati u znanja, ljude i tehnologiju – zaključila je Cecelja.
U drugom dijelu programa poduzetnici poput Borisa Drile, Martine Dalić, Roberta Kutića, sudjelovali su na panelima i u TED Talk formatu pričali što bi poručili samima sebi da su mladi i kako vide Hrvatsku za 30 godina.