Treba li mijenjati ili ne postojeći Ovršni zakon u Hrvatskoj pitanje je koje je eurozastupnica Ruža Tomašić iz nacionalne preselila u europsku političku arenu. Tomašić je na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta održanoj u ponedjeljak u Bruxsellesu ustvrdila kako je postojeći Ovršni zakon u Hrvatskoj "...legalizirana pljačka običnog čovjeka" te je zatražila da se Europska komisija očituje je li takav zakon u skladu s europskom pravnom stečevinom.
Na svojem Facebook profilu Tomašić je napisala: "Tražim da Europska komisija ispita je li Ovršni zakon u skladu s europskom pravnom stečevinom", a u izlaganju pred europarlamentarcima posebno istaknula kako, kolokvijalno rečeno, javni bilježnici u Hrvatskoj ne mogu provoditi ovrhe nad novčanim sredstvima.
>>>Europski sud: Hrvatski javni bilježnici nisu ‘sud’ i ne mogu izdati ‘europski ovršni naslov’
No, nije ovo prva inicijativa koja cilja na promjenu načina na koji se u Hrvatskoj provode ovrhe. Ovršni zakon, točnije, njegova hitna promjena, bio je predizbornim obećanjem mnogih političara, a pogotovo grupacije Živi zid, kao i pojedinih saborskih zastupnika Mosta. U listopadu 2016. klub zastupnika Mosta izradio je i objavio nacrt izmjene Ovršnog zakona. U njemu je, između ostalog, predloženo:
- ukidanje drugostupanjskog odlučivanja od strane tročlanog vijeća prvostupanjskog suda koje odlučuje kao drugostupanjsko tijelo po žalbama protiv određenih odluka u ovršnom postupku, s obzirom na to da se predmetno rješenje pokazalo u praksi kao neučinkovito, osobito na sudovima na kojima radi manji broj sudaca, a zbog čega ujedno dolazi i do neujednačene prakse odlučivanja po žalbama
- pravo na odgodu ovrhe na isti rok i onom ovršeniku koji zajedno s članovima svojega kućanstva (koji su definirani zakonom kojim se propisuje djelatnost, načela i financiranje socijalne skrbi) nema prihoda i imovinu potrebnu za namirenje troškova stanovanja
- ovrha se prema novome uređenju može odgoditi samo jednom
- ovršeniku fizičkoj osobi, koji se mora iseliti iz nekretnine u kojoj stanuje, a koja je prodana u ovrsi, može se pod uvjetima propisanim Zakonom priznati pravo na smještaj u trajanju od 18 mjeseci
- povećava se iznos plaće, mirovine ili drugog stalnog novčanog primanja ovršenika koji je izuzet od ovrhe
- odgoda prijenosa sredstva na rok od šezdeset dana
Mostovi prijedlozi pokrili su značajan dio zakonske prakse o ovrhama koje mnogi, a posebice oni koji su se našli u postupcima ovrhe, smatraju nepravednom. Nigdje se, naime, ne spominje pravovremena dostava obavijesti o dugovanju, obavijesti o prodaji duga trećoj strani, obavijesti o provođenju ovrhe.
Osim toga, nigdje se, do istupa Ruže Tomašić, javni bilježnici nisu apostrofirali kao pravne osobe koje, prema njezinom stavu i mišljenju, "..ne mogu ovršiti nikoga u Europskoj uniji, osim Hrvate".
S druge strane, predsjednica Hrvatske javnobilježničke komore Lucija Popov izjave Ruže Tomašić naziva promašenima:
- Diskriminacija ne postoji jer je ovrha moguća protiv neplatiša u Hrvatskoj i u inozemstvu, a i Sud Europske unije ne odlučuje o internom uređenju zemlje, nego samo o mogućnosti postupanja u prekograničnim predmetima. Citiranje odluke Suda Europske unije kako se hrvatski javni bilježnici "ne mogu smatrati sudom" je izvađeno iz konteksta, a u stvari je samo jedan tehnički dio obrazloženja odluke kojom Sud potvrđuje što je i gore navedeno - rekla je Popov za Lider.