Financiranje održivih poslovnih modela: Novac nije problem, novca zasad ima

Dok se s ove strane Atlantika još čeka da dopru valovi Trumpova udara na zelenu agendu, u našem okružju poduzetnici još imaju dovoljno prilika da ekološki redizajniraju svoje proizvode ili preurede unutarnje procese u skladu sa zahtjevima povratne logistike te tako se snažnije uključe u kružno gospodarstvo. Tomu je pomogla i europska Uredba o objavama povezanim s održivosti u financijskom sektoru (SFDR).

– Uredba je znatno utjecala na povećanje ponude zelenih zajmova povećanjem transparentnosti i standardizacijom objavljivanja podataka o održivosti u financijskom sektoru. Naloživši sudionicima na financijskim tržištima i savjetnicima da otkriju kako integriraju ekološke, društvene i upravljačke čimbenike u svoje investicijske odluke, SFDR potaknuo je financijske institucije da razviju i ponude više proizvoda zelenih zajmova kako bi zadovoljili zahtjeve investitora za održivim ulaganjima – ocijenio je Damir Vukotić, Deloitteov glavni partner za usluge savjetovanja o rizicima, regulativi i forenzici u regiji​ Central Europe South​.

Revizije i registri

Vukotić je upozorio da se ove godine planira revizija SFDR-a koja bi mogla zahvatiti kategorizaciju proizvoda na održive i tranzicijske, ponajprije radi smanjenja rizika od greenwashinga. Zbog kreiranja zelenih kreditnih linija Hrvatski registar obveza po kreditima (HROK) razvio je posebnu platformu ESG-a koju korisnici dobrovoljno popunjavaju. Na toj platformi, pokrenutoj lani, danas su registrirane više od tri tisuće korisnika.

– Podaci koje poduzetnik popunjava i predaje dostupni su isključivo onim bankama kojima je poduzetnik dao privolu. Trenutačno su gotovo sve poslovne banke u Hrvatskoj uključene u taj način prikupljanja podataka – naveli su iz HROK-a.

Ti su podaci bankama osnova u ocjenjivanju i odobravanju zelenih kredita, no unatoč povoljnijim uvjetima ta bankovna roba ne ide najbolje.

– Potražnja za zelenim kreditima vrlo je mala, Forvis Mazars uopće nije imao takvih zahtjeva. Riječ je najviše o jednostavnijim kreditima za koje poduzetnici idu izravno u banke. Prema HNB-ovu zadnjem izvješću, ni ta potražnja nije velika. Za složenije i veće projekte poduzetnici se radije okreću europskim fondovima, tu im pomažemo da se digitaliziraju i osmisle digitalne i zelene inovacije. Potražnja je tu velika, kao i subvencije i ušteda, koja može prelaziti 80 posto efektivne subvencije na nekim projektima – konstatirao je Drago Cmuk, partner u Forvis Mazarsu, globalnoj konzultantskoj mreži prisutnoj i u Hrvatskoj.

Izvori financiranja

Za inovativne zelene projekte poduzetnicima su dostupni mnogi europski programi, a poput domaćih banaka slične projekte rado financiraju privatni fondovi. Ne treba zaboraviti ni grantove i porezne olakšice koje u Hrvatskoj dodjeljuju mjerodavna državna ministarstva. Naravno, što je projekt zeleniji, to je zeleni zajam isplativiji. Ali svi su putovi u toj šumi puni izazova i vodiči su dobrodošli, posebno zato što ta vrsta financiranja ima stroge uvjete korištenja sredstava s mjerljivim ekološkim ciljevima čije neispunjavanje može rezultirati revizijom uvjeta ili penalizacijom.

– Najveći izazov svakako je neizvjesnost zbog uvjeta za ostvarivanje prava na dobivanje zelenih kredita, ali i ona povezana s terminima objave natječaja. U fazi planiranja i pripreme investicija poduzetnici nisu upoznati s uvjetima koji će se uzimati u obzir za odobrenje kredita, odnosno, u slučaju kredita s otpisom glavnice, nisu upoznati s kriterijima na temelju kojih će se ostvarivati pravo na otpis glavnice. Budući da je nakon objave natječaja često prekasno, poduzetnici preuzimaju rizik te počnu pripremati kompleksnu projektno-tehničku dokumentaciju i upuštaju se u postupak dobivanja svih potrebnih dozvola i suglasnosti čak i prije negoli su im poznati svi uvjeti. To je velik izazov ne samo za njih već i za projektante. Poduzetnici često moraju doraditi investicije nakon što se kriteriji službeno objave, što stvara dodatne troškove. U nekim slučajevima dorada nije moguća, primjerice ako su već dobivene potvrde za glavni projekt i potrebne dozvole javnopravnih tijela – objasnila je Iva Vrankić, menadžerica u Apsolonovu Odjelu za energetsku tranziciju i održivi razvoj.

Tko što daje

U skladu s dobrom poslovnom praksom Liderovi sugovornici iz konzultantskih kuća nevoljko imenuju svoje klijente kojima su pomogli pristupiti zelenom financiranju, ali primjera imaju dovoljno i iz različitih gospodarskih grana, od IT-a preko prerađivačke industrije do turizma. Iskorišteni poticaji u pojedinim slučajevima iznose i približno dvije trećine projekta. Možda se nekomu čini nedostižno, ali nije, pa ni u Hrvatskoj. Domaće banke te kredite uglavnom nude za poboljšanje energetske učinkovitosti i financiranje obnovljivih izvora energije, a kamatna stopa može biti subvencionirana do dva postotna boda. Postoje i razlike, pa PBZ posebno nudi i kredite za digitalizaciju, RBA ne traži hipoteku za financiranje solarnih sustava, a OTP snažno je prisutan u segmentu tzv. zelenih nekretnina, u kojima nudi dulje rokove otplate radi manjeg opterećenja pričuve.

Međutim, HBOR kao razvojna banka može ponuditi druge povoljnije uvjete. U sklopu europskih financijskih instrumenata poput Urbanoga razvojnog fonda, Kredita za održivi turizam i Kredita za modernizaciju proizvodnje nudi i kombinaciju kredita i nepovratnih sredstava, pri čemu kapitalni rabat, odnosno otpis dijela glavnice, može dosegnuti do pedeset posto ukupnog iznosa kredita. Uskoro će te uvjete ponuditi i za poboljšanje energetske učinkovitosti poduzetnika.

Dakle, SFDR je, očito, potaknuo banke da se jače uključe u financiranje svjetske zelene agende, a njegove promjene to bi još mogle pojačati. Međutim, kako će izgledati budućnost, nije sigurno jer već sada, prema izvješću Share Actiona, 18 od 20 najvećih europskih banaka ne ispunjava zacrtane ekološke ciljeve, a američke su banke, potaknute Trumpovim poticajem, počele napuštati Net Zero Alliance. Zasad novca za zelene projekte još ima.