Golemo smanjenje imovine u četvrtom tromjesečju 2024. većinom je povezano s razduživanjem stranih banaka, iščitava se iz odgovora HNB-a
Objava da je na tekućem računu platne bilance u zadnja tri mjeseca prošle godine produbljen minus sa 440 milijuna eura na 1,2 milijarde eura otkrila je kako pada izvoz, povećava se uvoz te usporava povlačenje novca iz europskih fondova. No, dodatni objavljeni podaci o bilanci HNB-a otkrivaju i vrlo velike promjene u imovini središnje banke. U bilanci središnje banke vidljivo je da je u posljednjih godinu dana došlo do prilično snažnog smanjenja na stavci ‘Neto potraživanja na računima u sustavu TARGET2‘, sa 12,5 milijardi eura u veljači prošle godine na sadašnjih 494 milijuna eura. Također, prilično se istopila i stavka ‘Inozemna pasiva‘ koja je pala sa 11,5 milijardi na 2,7 milijardi eura.
Podsjetimo, TARGET2 je platni sustav u vlasništvu i pod upravljanjem Eurosustava (koji čine središnje banke članica eurozone). Riječ je o vodećoj europskoj platformi za obradu plaćanja velikih vrijednosti kojom se služe i središnje i poslovne banke pri obradi plaćanja u eurima u realnom vremenu. Široj javnosti taj je sustav poznatiji po nedavnom velikom tehničkom kvaru koji je rezultirao priličnom panikom među institucijama financijskog sustava.
Milijunski odljevi kapitala
Pad za 9,6 milijardi eura u četvrtom tromjesečju 2024. većinom je povezan s razduživanjem stranih banaka, iščitava se iz odgovora središnje banke. Ostatak predstavlja neto priljeve kapitala koji su uobičajeni u posljednjem tromjesečju s obzirom na potrebe za financiranjem toga manjka koje se prebijaju unutar sustava središnjih banaka država koje koriste euro putem sustava TARGET2.
- Ostali sektori, bez središnje banke, u spomenutom su razdoblju znatno manje promijenili svoju imovinu i obveze (povećali su inozemnu imovinu za oko dvije milijarde eura, a obveze za 700 milijuna eura, što je rezultiralo neto odljevom kapitala od 1,3 milijarde eura). Taj je odljev isključivo rezultat nastavka razduživanja domaćih sektora prema inozemstvu, dok je po osnovi vlasničkih ulaganja ostvaren priljev kapitala iz inozemstva od 200 milijuna eura. Promatra li se cijela 2024. godina, kod središnje banke je zabilježen neto odljev kapitala od 900 milijuna eura. Ostali sektori zabilježili su neto priljev kapitala po osnovi vlasničkih ulaganja u iznosu od dvije milijarde eura, što je u potpunosti poništeno odljevima kapitala kroz razduživanje prema inozemstvu – stoji u odgovoru HNB-a.
Promatra li se bilanca HNB-a, od polovine 2023. do početka 2024. vidljiv je znatan porast inozemne pasive koji se u najvećoj mjeri može objasniti repo poslovima s inozemnim bankama. Podsjetimo, u repo poslovima banka koja traži kredit od središnje banke u prvoj fazi pozajmljuje novac, a istovremeno prodaje vrijednosne papire koji služe kao jamstvo središnjoj banci. U drugoj fazi banka dužnik vraća pozajmljeni novac uvećano za kamate s tim da otkupljuje te iste vrijednosnice od središnje banke. Novac koji HNB dobiva u prvoj fazi u njegovoj se bilanci iskazuje kao povećanje inozemne pasive, odnosno povećanje obveza prema inozemnim bankama, ali istodobno i kao povećanje neto potraživanja na računima u sustavu TARGET2.
Manje novca iz EU fondova
- Tako je inozemna pasiva s razine od oko 3,8 milijarde eura u lipnju 2023. dosegnula 11,7 milijardi eura u siječnju 2024. Međutim, u drugom koraku dospijeće repo poslova u bilanci HNB-a knjiži se kao smanjenje inozemne pasive, i istodobno kao smanjenje neto potraživanja na računima u sustavu TARGET2. Budući da su ugovoreni repo poslovi u velikoj mjeri dospjeli do veljače 2025., nakon čega se više nisu zanavljali, inozemna pasiva HNB-a se ponovno smanjila na 2,8 milijardi eura. Promjene neto potraživanja na računima u sustavu TARGET2 su pritom bile veće od promjena inozemne pasive HNB-a budući da osim priljeva i odljeva novčanih sredstava po osnovi repo poslova HNB-a, na promjenu salda sustava TARGET2 utječu i ostale transakcije HNB-a te transakcije poslovnih banaka s inozemstvom (odnosno inozemne transakcije njihovih klijenata koje se realiziraju putem banaka) – pojasnili su iz HNB-a.
Osim pitanja gdje je ‘isparilo‘ 10 milijardi eura, ovotjedno priopćenje HNB-a pokazalo je kako infrastrukturna ulaganja iz europskih fondova bilježe smanjenje. Naime, u podacima o tekućem računu platne bilance stajalo je i kako se ‘pozitivan saldo kapitalnog računa smanjio za 256 milijuna eura, ponajviše zbog nižih iznosa raspoređivanja fondova EU-a sa značajkama kapitalnih transfera na krajnje korisnike‘. Konkretnije, radi se manjem povlačenju novca iz EU fondova, uz napomenu da ovdje nisu svi transferi iz EU fondova, već samo oni koji predstavljaju kapitalne transfere. Drugim riječima, da bi nešto bilo kapitalni transfer mora služiti kapitalnim ulaganjima, poput izgradnje infrastrukture ili nabavke strojeva i opreme.
Pogoršanje izvoza uz povećanje uvoza tijekom četvrtog tromjesečja vidljivo je pak iz podatka o povećanju negativnog salda na podračunu robe za 406 milijuna eura. U platnoj bilanci koja prikazuje vrijednosti ekonomskih transakcija hrvatskih rezidenata s nerezidentima može se vidjeti da su prihodi od izvoza roba u četvrtom tromjesečju 2024. iznosili 5,46 milijardi eura, što je porast za 374 milijuna eura u odnosu na kraj 2023. godine.
Više se troši
Iako je izvoz rastao, razlika između izvoza i uvoza je negativna jer je uvoz rastao još više, sa 8,89 milijardi eura u četvrtom kvartalu 2023. na 9,67 milijardi eura krajem prošle godine, odnosno za 780 milijuna eura. Razlika između rasta izvoza za 374 milijuna eura i rasta uvoza za 780 milijuna daje povećanje negativnog salda od 406 milijuna eura koje HNB spominje.
Snažniji rast uvoza od izvoza zvuči logično ako se stavi u kontekst većeg rasta plaća i mirovina u odnosu na prosjek EU. Kako se može čuti među ekonomistima, izvoz i njegovo kretanje ovise o situaciji u inozemstvu, dok uvoz ovisi o situaciji u Hrvatskoj. Ako hrvatski građani više troše nego prije godinu dana i i tako povećavaju potražnju, to se odražava i na velik rast uvoza roba jer domaći proizvodni kapaciteti ne mogu zadovoljiti svu tu potražnju.