Stope poreza na dohodak znatno variraju diljem Europe, najviše poreze plaćaju nordijske zemlje, dok su u istočnoj Europi najniži
Koliki dio bruto plaće građani u Europi zapravo izdvajaju za porez na dohodak? Odgovor ovisi o više faktora, razini prihoda, statusu kućanstva (jedan ili dva primatelja prihoda) te broju uzdržavane djece. Najnovije izdanje izvješća OECD-a Taxing Wages 2025 daje detaljan pregled poreznog opterećenja kroz različite pokazatelje. Analiza Euronewsa fokusira se isključivo na porez na dohodak kao udio u bruto plaći, pri čemu nisu uključeni doprinosi za socijalno osiguranje.
Samci bez djece: od 6,2 posto do 35,7 posto
Za samce bez djece koji zarađuju prosječnu plaću u svojoj zemlji, porez na dohodak u 2024. godini kretao se od 6,2 posto u Poljskoj do čak 35,7 posto u Danskoj. U usporedbi s pet najvećih europskih gospodarstava, Italija je imala najvišu poreznu stopu od 20,9 posto, dok su Njemačka i Francuska na 16,7 posto, Španjolska na 16 posto, a Ujedinjeno Kraljevstvo na 15,5 posto.
U nordijskim zemljama porezi su i dalje visoki, iznimka je Švedska sa 16,1 posto, dok su ostale, uključujući Dansku, Norvešku i Island, značajno iznad 20 posto.
S druge strane, uz Poljsku, još pet zemalja imalo je porezne stope ispod 12 posto: Slovenija, Grčka, Švicarska, Slovačka i Češka.
Prema ranijim podacima Ministarstva financija RH i Eurostata, u Hrvatskoj je porez na dohodak za samca bez djece koji zarađuje prosječnu bruto plaću iznosio oko 10–12 posto, čime se Hrvatska svrstava među zemlje s nižim poreznim opterećenjem.
Par s jednim zaposlenim i dvoje djece: čak i negativni porezi
Za kućanstva s jednim zaposlenim roditeljem i dvoje djece, porez na dohodak kretao se od -12,8 posto u Slovačkoj do 32 posto u Danskoj. Njemačka je također zabilježila negativnu stopu (-0,1 posto), što znači da država vraća više novca nego što naplati, uglavnom putem poreznih olakšica, a ne standardnih obiteljskih naknada.
Najviši porezi u ovoj kategoriji zabilježeni su u nordijskim zemljama. Švedska je pritom premašila i prosjek OECD-a i EU-22. U velikim gospodarstvima poput Francuske i Španjolske, porezna stopa za ovu obiteljsku strukturu znatno je niža nego za samce – spušta se na oko 10 posto. Ispod 5 posto poreza u ovoj kategoriji bilježe Švicarska, Slovenija, Portugal, Češka i Poljska.
U Hrvatskoj porezna politika također značajno favorizira obitelji s djecom. Prema simulacijama Porezne uprave, porez na dohodak za ovakva kućanstva često iznosi manje od 5 posto, a uz primjenu olakšica može pasti i na nulu.
Dvoje zaposlenih roditelja s dvoje djece: razlike i dalje značajne
U kućanstvima s dva zaposlena roditelja i dvoje djece, porez na dohodak kreće se od 1,6 posto u Slovačkoj do 35,7 posto u Danskoj. U ovoj kategoriji Danska i dalje prednjači kao zemlja s najvišim poreznim opterećenjem. U Hrvatskoj, prema dostupnim podacima, efektivna porezna stopa za ovakvu obitelj najčešće iznosi između 7 i 10 posto, ovisno o visini plaća i korištenju olakšica. Zanimljivo, u osam zemalja, Estoniji, Finskoj, Grčkoj, Litvi, Norveškoj, Švedskoj, Turskoj i UK-u, porezne stope su iste za sve tri analizirane skupine, što ukazuje na sustave koji ne favoriziraju (ili penaliziraju) obiteljski status pri obračunu poreza. Međutim, to ne znači da je neto plaća jednaka, doprinosi i obiteljske naknade i dalje stvaraju velike razlike u stvarnom raspoloživom dohotku.
Ključni porezni trendovi u Europi
Danska ima najviše porezno opterećenje za sve obiteljske kategorije. Belgija i Island također se izdvajaju s visokim stopama, osobito za samce. Slovačka i Njemačka bilježe negativne poreze za kućanstva s jednim zaposlenim roditeljem, što ukazuje na snažnu fiskalnu podršku obiteljima. Poljska i Češka među zemljama su s najnižim porezima za sve analizirane skupine.
Nordijske zemlje i dalje vode u visini poreza, bez obzira na obiteljski status. Slijedi ih zapadna Europa s umjereno visokim stopama, dok istočne zemlje zadržavaju niske poreze.
Porez raste s visinom prihoda
Porezna progresivnost potvrđena je u gotovo svim zemljama osim u Mađarskoj, gdje se porezna stopa ne mijenja s rastom prihoda. Za samce bez djece koji zarađuju 67 posto prosječne plaće, prosječna porezna stopa u EU iznosi 12,1 posto. Za one koji zarađuju 100 posto prosječne plaće porez iznosi 17,2 posto, a za one koji zarađuju 167 posto prosječne plaće porez iznosi 23,1 posto. Švedska bilježi najveći skok, s 16,1 posto na 28,7 posto, što predstavlja porast od čak 78 posto.
Značajne poraste bilježe i Nizozemska, UK, Poljska, Njemačka, Grčka, Portugal i Austrija (svi iznad 50 posto). Najmanji porasti zabilježeni su u Estoniji, Litvi i Latviji, ispod 10 posto, dok u Mađarskoj nije bilo promjene. U Hrvatskoj također postoji porezna progresivnost, iako blaža nego u većini zapadnoeuropskih zemalja. Za građane s višim primanjima dodatno opterećenje dolazi kroz prirez (koji se postupno ukida) i manje mogućnosti za korištenje olakšica.