Hrvatska Vlada i dalje drži reguliranima cijene goriva i energenata, što je većina europskih država napustila, a njihovo očekivano dereguliranje u ovoj godini imat će utjecaja na kretanje cijena
Srednju i istočnu Europu iduće godine očekuje ubrzanje ekonomskog rasta, no glavni rizik u ovoj godini jest utjecaj potencijalnih carina koje najavljuje novoizabrani američki predsjednik Donald Trump. One bi kroz slabljenje oporavka njemačkog gospodarstva imale značajan negativan utjecaj na industrijske države u toj regiji, poput Češke, a na Hrvatsku bi se odrazile kroz manji broj turističkih dolazaka s njemačkog tržišta. Najvažniji su to naglasci izlaganja UniCreditovij ekonomista na The Central & Eastern European Forumu, vodećeg financijskog događanja koje svake godine u Beču okuplja više od dvije tisuće vodećih izdavatelja, ulagača, banaka, posrednika i donositelja politika iz više od 45 zemalja.
Ubrzanje u 2026.
Kako je istaknula Gökçe Çelik, UniCreditova viša ekonomistica za srednju i istočnu Europu, poduzeća u toj regiji poslovat će u okruženju prepunom izazova. - Usprkos tome, očekujemo rast između dva i tri posto u većini zemalja srednje i istočne Europe u 2025. godini, što je više od stopa rasta u zapadnoj Europi - istaknula je Çelik. Rast će biti uglavnom potaknut domaćom potražnjom u regiji.
U 2026. prosječni rast u CEE regiji trebao bi sa ovogodišnjih 2,6 posto ubrzati na 2,9 posto. Zbog otvorenosti gospodarstva regija srednje i istočne Europe izloženija je rizicima od protekcionističkih politika koje prijete s druge strane Atlantika. U najvećem su riziku, naravno, države sa snažnom industrijom naslonjenom na Njemačku, poput Češke i Poljske. Primjerice, dodana vrijednost u češkom izvozu u Njemačku iznosi 20 posto, a Poljske 17 posto, prema podacima za 2020. godinu. U našem slučaju taj je udjel na 14 posto.
Direktor Makroekonomskih i tržišnih analiza Zagrebačke banke Hrvoje Dolenec u razgovoru s hrvatskim novinarima na marginama konferencije kazao je kako se za Hrvatsku očekuje ekonomski rast od 3,3 posto, što bi i dalje zadržalo hrvatsku ekonomiju kao jednu od najbrže rastućih u EU i srednjoj i istočnoj Europi, kao i proteklih godina.
- Glavni pokretač takvog rasta bi trebala biti domaća potražnja, zasnovana na rastu realnog dohotka, osobnoj potrošnji, snažnoj apsorpciji EU fondova i postupnom oporavku privatnih investicija - dodao je Dolenec. Prema njegovu očekivanju, u prvom dijelu godine porast će i javne investicije, s obzirom na lokalne izbore u svibnju. Inače, javna potrošnja uvećava domaći BDP između 0,5 i jedan posto. No, ne treba zanemariti ni rast investicija privatnih kompanija s obzirom da je već vidljiv pad kamatnih stopa na kredite kompanijama, ističe glavni ekonomist Zabe.
Pogoršane prognoze za inflaciju
On smatra da će privatni sektor pojačati svoje investicije tijekom ove godine. Nezaobilazno pitanje bila je i inflacija s obzirom da je u prosincu ubrzala na 3,4 posto. Dolenec kaže kako je dosadašnji osnovni scenarij govorio da će se inflacija u Hrvatskoj zadržati na razini od tri posto. No, valja podsjetiti kako hrvatska Vlada i dalje drži reguliranima cijene goriva i energenata, što je većina europskih država napustila, a njihovo očekivano dereguliranje u ovoj godini imat će utjecaja na kretanje cijena. Stoga Dolenec smatra da će inflacija u jednom trenutku ove godine dosegnuti i četiri posto, a potom slijedi njezino spuštanje.
Ekonomski rast bitno ovisi i o stanju malih i srednjih poduzeća koja u srednjoj i istočnoj Europi imaju važniju ulogu nego u ostatku Europske unije. Rezultati UniCreditovog istraživanja ukazuju na to da mala i srednja poduzeća srednje i istočne Europe doprinose prometu i zapošljavanju više nego u sličnim zemljama u Europskoj uniji. - Osim toga, mala i srednja poduzeća u toj regiji doprinose BDP-u više od velikih poduzeća. Istovremeno, međutim, ostvaruju nižu produktivnost u usporedbi s većim poduzećima. Jedna od mjera za rješavanje tog problema jest daljnje poboljšanje pristupa financiranju - istaknula je Gökçe Çelik.
UniCredit je stoga najavio pokretanje nove runde inicijative ‘UniCredit for CEE‘ za 2025. godinu u sklopu koje nudi konkretna financijska i savjetodavna rješenja diljem regije. U talijanskoj banci procjenjuju da će na taj način više od 9000 malih poduzeća u srednjoj i istočnoj Europi dobiti financijsku potporu od 2,3 milijarde eura.
Podrška malim poduzećima
Teodora Petkova, direktorica UniCredit Grupe za srednju i istočnu Europu, istaknula je kako su rezultati Draghijeva izvješća ‘Budućnost europske konkurentnosti‘ ukazali na činjenicu da Europa zaostaje za SAD-om i Kinom u inoviranju i produktivnosti. - Jedna od preporuka u izvješću uključuje daljnje pojednostavljivanje pristupa financiranju za mala i srednja poduzeća, kao i poticanje inoviranja i skaliranja. S obzirom na našu misiju da budemo banka za budućnost Europe, usklađujemo svoju strategiju s onim što je važno za europsku agendu. Inicijativa UniCredit for CEE korak je prema podršci strategiji Europe za povećanje svoje konkurentnosti - istaknula je Petkova.
- Već 2024. stavili smo mala i srednja poduzeća u središte našeg poslovnog modela. Više od 66.000 malih korporativnih klijenata dobilo je financijsku podršku u iznosu od 16 milijardi eura. Stvorili smo zajedničku poslovnu platformu kako bismo ponudili maksimalnu vrijednost i brže i učinkovitije služili malim i srednjim poduzećima kroz pojednostavljivanje i digitalizaciju naših procesa. Dobar su primjer toga prilagođena platforma za razmjenu digitalnih dokumenata, koja je razvijena na sedam različitih tržišta u srednjoj i istočnoj Europi, te daljnje poboljšanje naše usluge na daljinu, koju klijenti smatraju bržim, učinkovitijim i praktičnijim načinom pristupa svom financijskom partneru - objasnila je Petkova.