Nakon što je Hrvatska poštanska banka povukla ‘uvijek postoji prvi put‘ potez i podignula kamate na štednju, bilo je samo pitanje dana kada će je slijediti i druge banke. Posljednja je u nizu onih koje su to učinile OTP banka. No, i bez rasta kamata štednja je u bankama iznenađujuće rasla – iznenađujuće utoliko što je rasla i onda kada su kamate gravitirale nuli, a inflacija dosezala deset posto.
Čisti gubitak, rekla bi matematika, no u strahu od krize velike su oči, pa se višak pospremio ondje gdje se procijenilo da je najsigurnije. Prema poadcima Hrvatske narodne banke ukupni su depoziti s kolovozom ove godine premašili 54,485 milijardi eura – milijardu i 200 milijuna eura više nego krajem 2022. godine. Od ukupne je štednje gotovo 35,4 milijarde eura ‘građanske‘.
No, usporedba kamata na depozite po pojedinim članicama EU pokazuje da čak i s rastom kamata Hrvatska baš i nije konkurentna. Podaci Europske središnje banke pokazuju da je Hrvatska u skupini zemalja mediteranske regije (kojima se pridružila i Irska) u donjem dijelu ljestvice. Najviše kamate na štednju (za ovu smo priliku usporedili kamate za kućanstva i to u tri kategorije, oročenja do godine dana, između jedne i dvije godine te za oročenja dulja od dvije godine) uglavnom imaju baltičke i zemlje Beneluxa.
Doduše, posljednji su podaci ECB-a za ovogodišnji kolovoz, što znači da u statistiku nisu uključena rujanska i listopadska podizanja stopa, no kako kamate rastu u Hrvatskoj tako rastu i drugdje, pa je dinamika usporediva. Pa, ako nije konkurentna ide li štednja i preko granice? Oročavaju li Hrvati svoje viškove u drugim članicama Unije gdje su kamate više? Koliko je otvaranje računa negdje drugdje jednostavno? Primjećuje li se trend selidbe depozita izvan granica domaje?
Iz Hrvatske udruge banaka tek načelno odgovaraju kako nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju građani sa zakonitim boravištem imaju pravo na otvaranje i korištenje računa u nekoj od zemalja EU.
– Cjelokupna procedura ovisi o zakonskom okviru pojedine države te poslovnoj politici pojedine banke. Prema podacima s kojima raspolažemo može se primijetiti da značajnijih odljeva štednje građana nema. Naime, prema posljednjim podacima za kolovoz ukupni depoziti kućanstava kod domaćih banaka i dalje su oko sedam posto veći u odnosu na isti mjesec prošle godine – detaljiziraju u HUB-u.
Iz Erste banke kratko dodaju da hrvatski državljani mogu otvoriti štedni račun u bankama izvan Hrvatske.
– U Erste banci nismo primijetili takve trendove, već upravo suprotno, udjel oročenih depozita u ukupnim depozitima kontinuirano raste. Ako netko i odluči štedjeti u nekoj od banaka izvan Hrvatske, svakako bi trebao obratiti pažnju na uvjete štednih proizvoda, poput kamatne stope, naknada i slično, kao i na pravila i regulativu povezanu sa zaštitom depozita, ali i na specifičnosti poreznih aspekata koji se primjenjuju u tim zemljama – poručuju iz Erste.
Institucije nezainteresirane
Pokušali smo doznati koliko je novca oročeno u inozemstvu, unutar granica Unije, no pokazalo se da je to za gotovo sve institucije viša matematika. Iz ECB-a odgovaraju da takvu statistiku zapravo nemaju, pogotovo ne onu o broju štediša/tvrtki koji štede vani. Raspolažu tek nekim polovičnim brojkama iznosa, i to za treće tromjesečje 2022., ništa svježije od toga. Prema toj su statistici u drugim zemljama EU (ne navode se niti koje su to zemlje) hrvatski građani oročili oko 300 milijuna eura, tvrtke dodatnih 200 milijuna.
Uputili su nas na HNB iz kojeg odgovaraju da takvu statistiku ne vode. Iz HNB-a, pak, upućuju na Poreznu upravu koja bi zbog poreznih razloga mogla voditi takvu evidenciju, no s te adrese odgovaraju kako nisu nadležni za takav upit i ne raspolažu traženim podacima. Očito, institucije nisu zainteresirane za ne baš nevažne podatke koji bi mogli (i) upućivati na trend, zbog kojeg je, recimo, i počeo rast kamata.
Loš utjecaj na BDP
No, koliko je god dostavljena brojka polovična i netočna, dio kapitala ipak seli izvan granica Hrvatske. Kada se sve zbroji i oduzme, je li to dobro ili loše?
Boris Podobnik, profesor ekonomije na ZŠEM-u, kaže kako prije svega gomilu depozita koju hrvatski građani drže u bankama moramo gledati kroz prizmu ulaganja koja su građanima uopće dostupna.
Neke banke u Njemačkoj, Švedskoj ili Češkoj nude značajno više kamatne stope od onih u Hrvatskoj, no regulativa zaštite depozita nije svugdje usklađena, pa to možda može obeshrabriti hrvatske štediše u prebacivanju sredstava u inozemstvo. Također je tu i problem povjerenja, pa ne bi bilo loše ni provjeriti kako strana banka posluje i nudi li visoke kamate zato jer ima problema s likvidnošću. Mišljenja sam da bi djelomični odljev sredstava u druge banke u eurozoni bio mikroekonomski dobar za domaći bankarski sektor, prvenstveno zato jer bi povećao konkurenciju za depozite od strane domaćih banaka.
Istina, rast kamata na depozite građana može dovesti i do rasta kamata na kredite firmama kako bi banke sačuvale dobre marže. Dakle, mikroekonomski gledano, dogodio bi se rast međusobne konkurentnosti, što je pozitivno jer se naše banke natječu sa stranim bankama. S druge strane to dovodi do porasta kamata na zaduživanje firmi, što je loša vijest – analizira Podobnik dodajući kako je prema Državnom zavodu za statistiku porast prihoda banaka u ranijim kvartalima ove godine zbog visokih kamatnih marži značajno sudjelovao u rastu našeg BDP-a.
Dakle, makroekonomski gledano, ode li značajan dio depozita u inozemstvo to bi loše utjecalo na budući rast BDP-a.