Istraživanje: Gen Z sve dublje u dugovima zbog influencera

Intrum, velika europska tvrtka za naplatu potraživanja i upravljanje kreditnim potraživanjima objavila je veliko istraživanje o 'plaćanjima u Europi', temeljem ankete koja je provedena na 20 tisuća potrošača u 20 europskih zemalja. Istraživanje pokazuje da se 'financijsko samopouzdanje kućanstava oporavlja, ali ne za sve jednako'.

Većina Europljana danas račune plaća na vrijeme i osjeća se sigurnije u pogledu svakodnevnih troškova. Međutim, na drugoj strani medalje, generacija Z se istodobno zakopava u dugove zbog čega im je narušeno mentalno zdravlje.

Prema izvještaju, udio potrošača koji sve račune plaćaju na vrijeme porastao je na 76 posto u 2025., u odnosu na 74 posto godinu ranije i tek 63 posto 2023. Istodobno je značajno porastao i subjektivni osjećaj sigurnosti, pa 71 posto ispitanika kaže da može zbrinuti obiteljske troškove (lani 63 posto), a 73 posto da 'pokriva' troškove vezane uz posao, poput javnog prijevoza.

Unatoč tome, čak 43 posto Europljana smatra da su ih rastući troškovi života trajno oštetili iako su financijski su discipliniraniji.

Najranjivija skupina su mladi iz generacije Z. Čak 31 posto njih priznaje da ih je pokušaj oponašanja lifestylea influencera na društvenim mrežama gurnuo u dug, dvostruko više nego u općoj populaciji. Više od polovice, 54 posto, kaže da ti pritisci negativno utječu na njihovo mentalno zdravlje.

U prošlih 12 mjeseci 36 posto pripadnika Gen Z propustilo je platiti barem jedan račun, u usporedbi s 24 posto potrošača ukupno, a dramatično raste udio onih kojima je razlog jednostavan, a taj je da nemaju dovoljno novca. Kod njih je taj odgovor skočio s 20 posto u 2024. na 52 posto u 2025.

AI ih ne brine

Zanimljivo, dok financijski pritisci rastu, odnos prema tehnologiji i umjetnoj inteligenciji postupno se normalizira. Strah da će generativni AI 'pojesti' radna mjesta slabi, pa tek 18 posto ispitanika ozbiljno brine zbog gubitka posla.

Istodobno, sve je manje impulzivne potrošnje. Samo 30 posto potrošača tvrdi da danas radi više impulzivnih online kupnji nego prije dvije godine, u odnosu na 45 posto lani. Povjerenje u AI i digitalne alate raste, ali povjerenje u oglase na društvenim mrežama pada. Sedam od deset Europljana smatra da mreže stvaraju nerealna financijska očekivanja, a udio onih koji kupuju impulzivno zbog takvih oglasa pao je na 25 posto, sa 40 posto godinu ranije.

Financijska otpornost

Intrum u izvještaju uvodi i Money Management Index, pokazatelj financijske otpornosti koji gleda konkretna ponašanja, a ne samo visinu prihoda ili dob. Kod 'financijski krhkih' potrošača slika je očekivano loša, 46 posto njih sjeća se stresa i svađa oko novca u obitelji dok su odrastali, a tek četvrtina aktivno pokušava razviti bolje navike od svojih roditelja.

Samo 12 posto smatra da je u školi dobilo kvalitetno financijsko obrazovanje, a 24 posto i danas financijsku terminologiju doživljava kao zbunjujuću i stresnu. Poruka izvještaja je prilično jasna. Makro brojke izgledaju bolje, ali mikro priče još uvijek 'škripe'.

Europska kućanstva u prosjeku discipliniranije plaćaju račune i oporavljaju se od inflacijskog šoka, no generacija Z i skupina 'financijski krhkih' potrošača vuku repove dugova, što zbog svojih odluka, što zbog općenitog rasta troškova života.