Bilo kad u godini štediše će moći prijeći iz jedne kategorije mirovinskog fonda u drugu, a mirovinski fondovi moći će, primjerice, izravno ulagati i u nekretnine – prihvate li se najavljene zakonske izmjene i dopune. No do Sabora još nisu stigle pa ih mahom ni mirovinska društva nisu uključila u svoje investicijske politike
Unatoč udarima na svjetsku ekonomiju posljednje tri godine mirovinski sustav u Hrvatskoj je stabilan, govore nam predstavnici domaćih mirovinskih fondova. Doduše, situacija nije nimalo laka, no to je za sada sudbina više od dva milijuna štediša u obveznim mirovinskim fondovima i oko 400 tisuća u dobrovoljnim, koliko ih je u Hrvatskoj prema podacima Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa).
Uostalom, kako su već poručivali štedišama iz mirovinskih fondova, unatoč tomu što se iz našega kuta gledano tako ne čini, riječ je ipak o kratkotrajnim poremećajima na koje se ne treba obazirati jer riječ je o dugoročnim ulaganjima.
Dodatne prilike
Kako svima u svijetu, tako i nama, no ne treba dizati paniku. Iz PBZ Croatia osiguranja poručuju da fondovi ‘unatoč volatilnosti na tržištima kapitala kakvu smo vidjeli i prošle godine u dugom roku osiguravaju prinos osiguranicima, čak i nešto viši nego što je traženo i očekivano pri uvođenju drugog stupa‘.
A kad je riječ o dobrovoljnim mirovinskim fondovima, u Erste Plavom mirovinskom fondu kažu da uplate u njih također rastu unatoč situaciji u kojoj se svjetska ekonomija i tržišta nalaze. U tom fondu vjeruju da je aktualna situacija jednostavno ‘dio procesa normalizacije te da će se globalna ekonomija na kraju oporaviti, a režim viših kamatnih stopa kojem smo izloženi pružiti dodatne prilike za ostvarivanje prinosa na dugi rok‘.
A za nešto još i veće mogućnosti morat ćemo pričekati jer Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim mirovinskim fondovima (kao i Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima) još nije donesen, a najavljene su neke novosti i za fondove i za njihove štediše. Primjerice, od listopada prošle godine govorilo se o smanjenju izloženosti portfelja fondova tržišnim i kreditnim rizicima omogućavanjem ulaganja u ‘alternativne klase imovine‘.
Pod tim se podrazumijeva i ulaganje u nekretnine, a, s druge strane, štedišama bi se omogućilo da promijene kategoriju (A, B ili C) ili prijeđu u drugi fond bilo kad u godini. Također, stariji članovi će, usvoje li se izmjene i dopune, moći zatražiti ostanak u kategoriji B umjesto automatskog prelaska u kategoriju C prije umirovljenja.
– Budući da zakonske promjene još nisu upućene u Sabor, društvo još u svoje investicijske politike nije ugradilo nove klase imovine i nove mogućnosti opisane u prijedlogu izmjena Zakona o obveznim mirovinskim fondovima i Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima – ističu u Erste Plavom.
U Raiffeisen društvu za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima (RMF) kažu da iako za sada još uvijek fondovi ne mogu direktno ulagati u nekretnine, ipak je moguće ulaganje imovine dobrovoljnih i obveznih mirovinskih fondova kategorije A i B u nekretninske alternativne investicijske fondove i dionička društva čija je djelatnost vezana uz nekretnine.
Ističu da će kao i do sada nastojati ostvariti što bolje prinose u odnosu na rizike koje pri tome preuzimaju, a slične poruke šalju i preostala dva obvezna mirovinska fonda – PBZ Croatia osiguranje i AZ mirovinski fondovi.
Lakša internacionalizacija portfelja
– Ulaskom Hrvatske u eurozonu mirovinskim fondovima je internacionalizacija portfelja postala još dostupnija jer je sada naša domaća valuta druga najkorištenija valuta na svijetu. Obveznički dio portfelja, koji je trenutačno primarno uložen u domaće obveznice, dodatno će se diverzificirati povećavanjem udjela strane imovine, koja nudi izloženost drugim vrstama rizika ili čak zaštitu od rizika poput inflacije, što dosad nije bilo dostupno na hrvatskom financijskom tržištu. Zbog trenutačnih okolnosti visoke inflacije te odgovora na nju u obliku sve restriktivnije politike centralnih banaka i dalje ćemo u fokusu imati upravljanje kamatnim rizikom – napominju u RMF-u.
Dok se u Hrvatskom saboru ne izglasaju najavljene izmjene i dopune, mirovinski fondovi nastavljaju raditi prema aktualnom zakonu, a za štediše je najvažnije da od njih dolaze umirujući tonovi. Doduše, kako kažu u AZ fondu, ‘pitanje mirovina, njihova adekvatnost i održivost u dugom roku globalni je izazov‘, no isto tako ističu da nema alternative ovako postavljenom sustavu koji se temelji na tri mirovinska stupa i kao takav je, dodaju u RMF-u, dobro strukturiran i stabilan.
Temelj budućih mirovina
U AZ fondu k tome naglašavaju da će pravi temelj budućih mirovina biti štednja u drugom i trećem stupu, a kao razlog navode demografska kretanja. Naime, kako objašnjavaju, u demografskim kretanjima najveća je uloga životna dob, koja se stalno produljuje. Zato su nužni rast štednje i akumulacija sredstava za buduće mirovine koje će se isplaćivati u duljem razdoblju.
– Hrvatski mirovinski sustav dizajniran na tri stupa odgovara na sve izazove koje donose globalna kretanja te, uz fina podešavanja i rast svijesti hrvatskih građana da se moraju i sami brinuti o svojoj mirovini na vrijeme, sigurno će moći odgovoriti na izazove koji su pred njim. Mirovinski fondovi će se kao i dosad koristiti svim proširenjima opcija za ulaganje kao i limitima koji pridonose većoj diverzifikaciji portfelja. Sve ćemo prilike iskoristiti, ponajprije vodeći se interesom naših članova – poručuju iz AZ mirovinskih fondova.
Najvažnije je da su uplate u obvezni drugi mirovinski stup stabilne, odnosno da ipak rastu. Umirovljenici će, poručuju iz PBZ Croatia osiguranja, i u budućnosti moći osigurati mirovinska primanja. Druga je stvar kolika će ona biti, i o tome nam također govore ljudi iz domaćih mirovinskih fondova. Jer prvi stup osigurava tek dio mirovina, namijenjen prije svega za one koji su imali niža primanja ili kraći radni staž.
– S druge strane, drugi stup preuzima s vremenom sve veći dio opterećenja za mirovine od države te tako stabilizira sustav u budućnosti. Također, zadatak mu je poticati osiguranike na veću brigu o vlastitoj mirovini te tako poticati i dulji ostanak u svijetu rada. Sama visina mirovine, naravno, i dalje će ovisiti o nizu faktora, a glavni su visina uplata u mirovinski sustav, odnosno visina plaća, kao i duljina trajanja radnog vijeka – naglašavaju u PBZ Croatia osiguranju.
Može više
I zato svi oni, uključujući i državu, potiču ulaganja u treći mirovinski stup, odnosno u dobrovoljne mirovinske fondove. U Erste Plavom kažu da je riječ o jednom od najzanimljivijih oblika štednje s obzirom da štediše, odnosno članovi fondova mogu dobiti do 99,54 eura državnih poticaja na godinu. Inače, poticaji iznose 15 posto godišnje uplate člana, a za dobivanje maksimalnih poticaja dovoljna je uplata u visini od 55,35 eura na mjesec ili 663,61 euro na godinu.
Naravno, što član fonda ranije započne taj oblik štednje i što više novca uplaćuje (sam odlučuje koliko će novca uplaćivati i tu nema ograničenja), to će mu mirovina biti veća. No čak i s manjim iznosima veću je mirovinu realno očekivati zbog prinosa koji fondovi mogu ostvariti. Doduše, kažu u RMF-u, dosadašnji ‘ostvareni povijesni prinosi fondova nisu garancija budućih prinosa, ali su dobar pokazatelj članovima kako se upravlja njihovim novcem‘.
Zato je taj dobrovoljni dio uplate novca, ponavljaju stalno iz mirovinskih fondova, ulaganje u vlastitu budućnost, pogotovo zbog toga što je taj novac isključivo imovina člana, tj. njime ne raspolaže država, poslodavac ili bilo koja treća strana. I napokon, objašnjavaju u Erste Plavom, uplaćenim novcem u treći dobrovoljni mirovinski stup član fonda može se početi koristiti već s navršenih 55 godina života, ‘bez obzira na to je li još uvijek zaposlen ili je u mirovini‘.
Također, netko iz nekog razloga može odlučiti da prestane uplaćivati u dobrovoljni fond, a nema nikakvih zapreka, predomisli li se, da u bilo kojem trenutku nastavi uplaćivati. Drugim riječima, kod dobrovoljne uplate nema prekida članstva u fondu, a fond će nastaviti ulagati imovinu, odnosno do tog trenutka prikupljeni novac člana s ciljem ostvarivanja prinosa.
– Poruka svim našim građanima, a pogotovo onima koji tek ulaze u svijet rada, jest da biraju svoj fond i kategoriju fonda te prate stanje na svojim osobnim računima u drugom stupu. Također, svakako je važno što prije početi dodatno štedjeti za mirovinu. Bilo da je to štednja u trećem stupu, odnosno u dobrovoljnim mirovinskim fondovima, koji su najbolja namjenska štednja za mirovinu, ili bilo koja druga dugoročna štednja koja će uz prvi i drugi stup biti dodatni izvor mirovine – ističu u AZ mirovinskim fondovima.
Raste broj osiguranika
Za treći mirovinski stup svakako ima potencijala u povećanju članstva jer prema Hanfinim podacima broj osiguranika i u obveznom i u dobrovoljnom mirovinskom fondu raste. To su svakako ohrabrujući pokazatelji, pogotovo u vrijeme krize, zbog koje smo se bojali da će se svijet okrenuti naglavačke.
Unatoč tome, nužno je da fondovi i država porade na financijskom opismenjavanju hrvatskih građana kako bi bolje razumjeli mirovinski sustav, znali odabrati mirovinski fond i osigurali bolje mirovine.
– Rastom financijske pismenosti porast će i individualna odgovornost građana, koji će osvijestiti brigu o svojoj budućnosti putem dobrovoljne mirovinske štednje, čija je svrha upravo osiguranje viših mirovina, a time i bolje budućnosti hrvatskih građana – zaključuju u RMF-u.