Oduševljenje – tako se jednom riječju može opisati stanje na američkim burzama nakon vijesti da je Donald Trump proglasio izbornu pobjedu. Rezultati s većine birališta govore da je nekadašnji, a prema svemu sudeći i budući predsjednik SAD-a osvojio 276 elektorskih glasova, uključujući i ključne države Pennsylvaniju, Sjevernu Karolinu i Georgiju. Eksplozivni rast dioničkih indeksa u srijedu sugeriralo je kretanje terminskih ugovora na temelju očekivanja ulagača o nižim porezima i valu deregulacije. Oko podneva po našem vremenu među tri vodeća indeksa najviše se izdvajao Dow Jones koji je skočio 1250 bodova, odnosno za 2,9 posto.
Burzovna statistika pamti da je posljednji puta Dow Jones jurnuo više od tisuću bodova u studenom 2022. godine. Terminski ugovor na S&P 500 skočio je 2,4 posto dok su terminski ugovori na tehnološki Nasdaq ojačali ‘samo‘ 1,8 posto. No, posebno je znakovit skok Russela 2000, indeksa sastavljenog od manjih kompanija. S obzirom na Trumpova obećanja o regulatornom rasterećenju, smanjenju poreza na dobit na 15 posto te povoljnim uvjetima zaduživanja, taj je indeks skočio čak šest posto. Efekt nižih poreza osjetit će i velike kompanije. U banci Goldman Sachs procjenjuju da će stopa poreza na dobit od 15 posto povećati zarade kompanija iz sastava S&P-a 500 za četiri posto.
Gledajući pojedinačno, valja istaknuti dvoznamenkasti rast cijene dionice Tesle. Vrijednosnica američkog proizvođača električnih automobila u srijedu prije otvaranja trgovanja imala je 13 posto višu cijenu. Takav skok i nije neočekivan s obzirom da kompaniju vodi Elon Musk koji je javno podržao Trumpa, pojavljujući se i na pozornici za vrijeme njegovih predizbornih skupova. Velike dobitnici Trumpove pobjede su i dionice banaka, poput Bank of America, JP Morgan i Weels Farga. Navedene banke ojačale su više od šest posto. Trumpove najave masovnih deportacija ilegalnih imigranata odrazile su se i na veliki porast cijena dionica kompanija koje upravljaju zatvorima. Tako je cijena kompanije GEO Group odletjela 31 posto, a CoreCivica nešto skromnijih 25 posto.
Što očekivati u budućnosti?
Ipak, najveće izravne koristi od poslijeizbornog burzovnog vatrometa ostvario je sam Trump. Cijena dionica tvrtke Trump Media & Technology Group koja upravlja društvenom mrežom Truth Social skočila je za 50 posto. Očekivanja o labavijoj regulaciji lansirala su i cijenu bitcoina koji je dosegnuo rekordnu cijenu od 75 tisuća dolara.
Ako je povijest određena vodilja, podsjetimo da je S&P 500 indeks ojačao za 70 posto tijekom Trumpovog prvog mandata tijekom kojeg je stopu poreza na dobit snizio sa 35 na 21 posto. Za taj rast indeksa ponajviše su bile zaslužne tehnološke dionice, iako su Trumpove vanjskotrgovinske politike, ponajviše prema Kini, donijele dosta volatilnosti. Međutim, makroekonomsko okruženje danas izgleda bitno drugačije nego 2016. godine. Američki BDP u trećem je tromjesečju porastao 2,8 posto, nasuprot manje od dva posto u 2016. godini.
Dok je restriktivna monetarna politika donekle suzbila inflaciju koja se 2022. popela na najvišu razinu u četiri desetljeća, dio financijaša s Wall Streeta smatra da će više carine i smanjenje poreza opet rasplamsati inflaciju. Trump je najavio da će povećati carine na uvoznu robu za 10 posto, a na robu uvezenu iz Kine za čak 60 posto. U Deutsche Banku su izračunali da će američki BDP porasti dodatnih pola postotnih bodova ako se carine ne implementiraju.