Posljednji IPO na domaćoj burzi napravio je u proljeće 2022. Mon Perin, turistička kompanija iz Bala, ali ova godina bi po pitanja listanja na burzi mogla biti jako zanimljiva
Nova uvrštenja kompanija na Zagrebačkoj burzi vraćaju se ove godine u velikom stilu, prizivajući pomalo i ona zlatna vremena iz 2006. i 2007. godine kad je tržište svjedočilo ‘narodnim‘ privatizacijama Ine i Hrvatskog telekoma. Danas, doduše, neće biti tako velikih početnih ponuda dionica (IPO) iza kojih je stajala država prodavajući svoje udjele, ali to ne znači da se građani neće moći uključiti u zanimljive investicijske priče.
Prvi koji bi ove godine trebao doći na burzu kroz prodaju dionica i malim ulagačima je građevinska kompanija Ing-Grad. Kako se već pisalo u domaćim medijima, Ing-Grad je još u prosincu potvrdio kako priprema IPO. Prospekt, ključni dokument koji zainteresiranim ulagačima pruža dubinski pogled u poslovanje kompanije, trenutno je na odobrenju u Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga (Hanfa). Ako sve prođe po planu, dionice Ing-Grada trebale bi osvanuti na burzi krajem ovoga mjeseca.
Po Spanovom receptu
Danijel Delač, predsjednik Uprave Interkapital vrijednosnih papira koji aranžira Ing-Gradovu ponudu dionica, ističe kako je prospekt poslan Hanfi na odobrenje, nakon čega slijedi objava Javnog poziva i sudjelovanje zainteresiranih ulagatelja u javnoj ponudi dionica.
- U ovom trenutku fokus je na definiranju transparentnog i otvorenog procesa inicijalne javne ponude koji će omogućiti svim zainteresiranim ulagateljima da sudjeluju u skladu s pravilima i regulativom - kazao nam je Delač.
Za sada je poznato da taj građevinac kroz javnu ponudu dionica namjerava prikupiti oko 50 milijuna eura svježeg kapitala. Cijena po kojoj će se prodavati dionice još nije poznata, barem do objave prospekta. Prema nedavnim napisima Poslovnog dnevnika, novi dioničari upisali bi oko 30 posto vlasništva. S obzirom na ciljanu veličinu ponude, to implicira tržišnu kapitalizaciju kompanije nakon IPO-a od oko 150 milijuna eura.
Ing-Grad će u ovom IPO-u, kad je riječ o lepezi investitora, slijediti oprobani recept informatičke kompanije Span čiji je izlazak na burzu 2021. godine bio iznimno uspješan. Naime, uz institucionalne investitore, Span je dionice ponudio i zaposlenicima te malim ulagačima. To će ponoviti i Ing-Grad, a kako neslužbeno saznajemo, upis dionica za male ulagače bit će omogućen u poslovnicama Fine, kao i prilikom prijašnjih upisa trezorskih zapisa i narodnih obveznica. S obzirom na rasprostranjenost Fininih poslovnica, na taj bi se način zahvatio velik broj zainteresiranih ulagača.
Delač u vezi toga kaže da će ‘svi detalji biti jasno definirani u okviru Javnog poziva, a namjera je omogućiti upis zainteresiranim ulagateljima na cijelom teritoriju RH‘.
- Nakon što Prospekt bude odobren, Ing-Grad će objaviti Javni poziv na sudjelovanje u javnoj ponudi dionica u kojem će biti navedeni svi uvjeti, uključujući razdoblje unutar kojeg će zainteresirani ulagatelji moći predati svoje ponude – dodaje prvi čovjek Interkapital vrijednosnih papira.
Uvrštenje u režiji mirovinaca
Žito u vlasništvu Marka Pipunića, prema dosadašnjim medijskim napisima, krenulo je u pripremne radnje za izlazak na burzu, poput prošlogodišnjeg preoblikovanja iz društva s ograničenom odgovornošću u dioničko društvo, a i navodno su angažirani financijski savjetnici. Za sada je cijela priča u početnoj fazi te ne mora značiti da će Žito na kraju ipak i izaći na burzu. Podsjetimo, ta je kompanija taj potez razmatrala još prije šest godina, no tada je kompanija imala prilično složenu strukturu.
Kako neslužbeno saznaje Lider, tijekom godine prilično je izgledan izlazak na burzu još jedne manje tehnološke kompanije koju će dokapitalizirati mirovinski fondovi. Regulativa nalaže da sve kompanije čije dionice drže mirovinci moraju biti na burzi, pa će se u ovom slučaju raditi o uvrštenju ‘po sili zakona‘, bez sudjelovanja malih ulagača. Četvrti izlazak na burzu mogao bi biti u režiji Studenca. Trgovački lanac, nakon neuspjeha u prosincu zbog - kako su naveli - nedovoljnog interesa ulagača, planira u rujnu ponoviti početnu ponudu dionica, može se čuti u financijskim krugovima. Iz korporativnih komunikacija Studenca poručili su kako je poslovna praksa kompanije da ne komentiraju nagađanja i špekulacije.
U svakom slučaju, ova bi godina što se tiče novih izdanja trebala biti vrlo zanimljiva. Posljednji IPO na domaćoj burzi napravio je u proljeće 2022. Mon Perin, turistička kompanija iz Bala. Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze, vjeruje kako postoji naznaka pozitivnog trenda kada je riječ o novim uvrštenjima.
- Iako posljednjih godina nije bilo novih uvrštenja dionica, brojne kompanije aktivno koriste burzu za financiranje svog rasta i razvoja, kroz dokapitalizacije ili instrumente poput zelenih obveznica. Tržište duga u uzlaznoj je putanji, a posljednja izdanja državnih obveznica i trezorskih zapisa te ETF-ova pokazala su da kapitala i interesa itekako ima, samo ga treba mobilizirati - ocjenjuje Gažić.
Odmak od banaka
Po njezinu sudu, kompanije će sigurno u većoj mjeri morati koristiti potencijal tržišta kapitala za osnaživanje svog poslovanja i odmaknuti se od bankocentričnosti našeg sustava, posebice u otežanim uvjetima bankarskog kreditiranja. Valja podsjetiti kako su na vrhuncu tržišta prije gotovo 20 godina IPO-i na Zagrebačkoj burzi bili pri vrhu europske ljestvice. Nakon što je 2006. na burzu u narodnoj privatizaciji izašla Ina, godinu kasnije na burzu izlazi i Hrvatski Telekom (HT) u IPO-u vrijednom 7,05 milijardi kuna. Dodatnih šest IPO-a, među njima i uvrštenje dionica Atlantica, podigli su ukupnu vrijednost izdanja te 2007. na više od 1,2 milijarde eura.
Ako se povlače paralele između tadašnjeg i sadašnjeg stanja, te su godine bile obilježene izuzetnim uzletom tržišta, dogodila se čitava serija novih uvrštenja i uspješnih burzovnih priča te uključivanja velikog broja malih investitora koji su proširili investicijsku bazu, kaže Ivana Gažić.
- Primjerice, 2006. promet dionicama (10,45 milijardi kuna) gotovo je dostigao ukupni promet dionicama u pet prethodnih godina. Tada je naše tržište i čitavo gospodarstvo uostalom još uvijek bilo izuzetno mlado i ‘pregrijano‘, dok danas možemo reći da je tržište u jednoj zreloj fazi stabilizacije. Ona se možda na prvi pogled ne doima toliko ‘atraktivnom‘, no u osnovi ovo je tek početak pravog, strukturiranog razvoja. Vrijeme prije gotovo 20 godina bilo je posve drugačije u svim okolnostima, gotovo neusporedivo na većini razina. No, ono što je zajedničko jest da kada postoji atraktivna i dobro pripremljena investicijska priča, interes ne izostaje - ocjenjuje Gažić.
Dobra priprema, uspjeh zajamčen
Uvrštenje Spana, ali i interes za državne dužničke papire uz lanjski skok imovine investicijskih fondova za 40 posto pokazuje da se interes građana za tržište kapitala opet vratio. Ivana Gažić podsjeća da su sva posljednja izdanja bila izuzetno uspješna.
- Naše tržište ima veliki investicijski potencijal i sva kvalitetna i dobro pripremljena izdanja mogu očekivati značajan interes malih ulagatelja. Uspjeh izdanja državnih obveznica potvrđuje tu tezu – zaključuje Gažić.
Na potezu su vlasnici kompanija. Očekivati od države da na burzi privatizira udjele u kompanijama koje joj služe za političko kadroviranje ipak je preoptimistično.