U prvih pet mjeseci 2025. u zlato je uloženo više nego u cijeloj 2024.

Ove bi godine u Hrvatskoj prema internim procjenama Centra Zlata moglo biti uloženo više od pola milijarde eura u zlato. U Hrvatskoj je u prvih pet mjeseci 2025. u zlato uloženo više nego u cijeloj prošloj godini, naglasio je Saša Ivanović, vlasnik i direktor Centra Zlata, nakon što je 2024. također bila rekordna. Dodao je da je to donedavno bilo nezamislivo, ali promjene se događaju pod utjecajem tržišnih kretanja u svijetu te Hrvatskoj.

Što je utjecalo na povećanje potražnje za zlatom u ovoj godini u Hrvatskoj?

– Rezultat je to sustavne edukacije na tržištu koju i mi provodimo, ali i kretanja cijene zlata, koje je mnogim ulagačima donijelo pozamašnu zaradu. Cijena unce zlata trenutačno se kreće između razine od 2900 i 3000 eura, što je oko 35 posto više nego prije 12 mjeseci i čak dvostruko više nego prije pet godina. Očekujem da će se zbog rastućih nestabilnosti u svijetu taj rast nastaviti i u ostatku godine.

Zašto cijene zlata toliko rastu?

– Svjedočimo velikom preslagivanju svjetskoga monetarnog sustava, koje će potrajati još neko vrijeme, a obilježava ga dedolarizacija, odnosno postupno mijenjanje američkog dolara kao rezervne valute drugim alternativama. Zlato je najvažnija od njih i povećana potražnja središnjih banaka i institucionalnih investitora podiže mu cijenu. Osim toga, zlato se smatra sigurnim utočištem za kapital u nesigurnim vremenima, pa ne čudi da potražnja za polugama i zlatnicima raste zadnjih godina, koje su obilježile pandemija, visoka inflacija, trgovinski sukobi i rastuće geopolitičke tenzije. Zlato je vrlo ograničen resurs i povećanje količine novce u optjecaju nužno dovodi do rasta njegove cijene u dugom roku, tako da ne postoji nikakva službena granica za rast cijene zlata, kao ni za druge imovinske klase. Prosječni godišnji rast cijene zlata u zadnjih 20 godina bio je veći od 10 posto, a ja očekujem nastavak tog trenda i u vremenu pred nama.

Kakvo je sada stanje? Kako posluje Centar Zlata?

– Hrvatsko tržište investicijskog zlata znatno je poraslo u zadnjih pet godina, što je rezultat već spomenutih nestabilnosti u svijetu, inflacije koja čini bankovnu štednju manje isplativom nego ikada i povećanom financijskom pismenošću. Centar Zlata (Saiva d.o.o.) bilježi kontinuirani porast, a 2024. smo završili s više od 130 milijuna eura prihoda, čime smo već četvrtu godinu zaredom najveći trgovac investicijskim zlatom u državi. Prošle godine napravili smo i veliki iskorak: otvorili smo poslovnicu u Ljubljani, našu šestu poslovnicu ukupno i prvu izvan Hrvatske. Na taj način želimo i široj regiji približiti ono što u Hrvatskoj nudimo već godinama, uslugu isplativog, jednostavnog i sigurnog ulaganja u fizičko investicijsko zlato.

Po čemu je hrvatsko tržište zlata posebno?

– Zapravo u većini toga pratimo europske trendove, budući da se i u razvijenijim državama bilježi veliki porast interesa za zlatnicima i zlatnim polugama zadnjih godina. Manje razlike postoje u proizvodima koje ulagači preferiraju, pa su tako kod nas primjerice vrlo popularni dukati 'Franjo Josip' zbog povijesti i tradicije. Motivacije ulagača su slične: nisu zadovoljni neisplativom bankovnom štednjom, nekretnine su im preskupe, a dionice i fondovi prekomplicirani i rizični. Zlato stoga predstavlja idealnu ravnotežu sigurnosti, isplativosti i jednostavnosti, a pomaže i činjenica da je u potpunosti oslobođeno svih poreza te ga je lako zamijeniti za gotovinu.

Kako ocjenjujete financijsku pismenost u Hrvatskoj?

– Financijska pismenost u Hrvatskoj je na niskoj razini, ali primjećujemo napredak. Visoka inflacija kojoj svjedočimo godinama, uza sve svoje negativne učinke, imala je jedan pozitivan: osvijestila je veliki broj građana da njihova štednja u banci nije isplativa jer taj novac samo gubi svoju vrijednost i kupovnu moć. Hrvati i dalje drže ogromne iznose eura na bankovnim depozitima, oko 40 milijardi, ali rastući interes za alternativnim oblicima štednje i ulaganja, kao što su investicijsko zlato, burzovni fondovi i narodne obveznice, pokazuje da nekakvog pomaka ipak ima. No, potrebno je još mnogo sustavne edukacije na tom polju i mi u Centru Zlata trudimo se pružiti je kroz sve naše aktivnosti kao što je godišnja konferencija CROGOLD te stvaranje edukativnog sadržaja poput podcasta, e-knjiga i raznih informativnih članaka. 

*Sadržaj nastao u suradnji s Centrom zlata*