Ugovorili milijarde, isplatili mrvice: 56 posto ugovoreno, a tek 7,8 posto isplaćeno

U financijskoj perspektivi 2021.–2027. Hrvatska ima na raspolaganju 14,46 milijardi eura iz svih programa Višegodišnjeg financijskog okvira. I dok Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU ističe kako je Hrvatska po ugovorenosti 'iznad prosjeka EU s 56,2 posto' te zauzima 12. mjesto (po ugovorenosti) u Europi, Davor Nikolić, direktor i osnivač tvrtke Omnia Solutions kaže da fokus treba biti na isplatama a ne na ugovorenosti.

- Trenutno se Hrvatska se nalazi na 7,8 posto isplata. Lošiji ili jednako loš rezultat od nas trenutačno imaju samo Austrija (7,7 posto) i Španjolska (5,4 posto). Najuspješnije zemlje, poput Češke, Finske, Danske i Estonije, trenutačno imaju više od 20 posto isplaćenih sredstava, dok je prosjek EU-a oko 13–14  posto – navodi Nikolić.

Ministarstvo pak ističe kako je do 'sredine listopada 2025. godine objavljeno 365 poziva ukupno vrijednih 8,91 milijardu eura (61,63 posto ukupne alokacije), od čega je ugovoreno 7,80 milijardi eura (53,97 posto ukupne alokacije), a po zahtjevima za nadoknadu sredstava odobreno 2,71 milijardu eura (18,72 posto dodijeljenih sredstava).

Međutim, Nikolić kontrira te kaže kako se 'tvrdnje od oko 50 posto osiguranih sredstava često odnose na ugovorene ili rezervirane iznose, a ne na stvarne isplate korisnicima. Takve su brojke važne za praćenje planiranja, ali ne znače da se sredstva stvarno povlače jer je konačni pokazatelj uspješnosti stopa isplata i ovjerenih izdataka, a ne samo potpisani ugovori – naglašava Nikolić.

Što kažu brojke i pravila

Razlika između udjela ugovorenih projekata i isplata korisnicima je normativna, ali i operativna činjenica svih EU programa. U ovoj fazi ciklusa (pet godina od početka perspektive) raspon 50–60 posto ugovorenosti i niže dvoznamenkaste stope isplata nisu neuobičajeni na razini EU-a, no Hrvatska je po isplatama ispod prosjeka EU-a koji je, prema Nikoliću, oko 13–14 posto (Cohesion Open Data).

Davor Nikolić, Omnia Solutions

Nikolić dijagnozu pripisuje tromosti sustava.

- Glavni uzrok sporosti leži u sustavnom kašnjenju s programiranjem, pripremom i objavom natječaja, evaluacijom projekata te, u konačnici, dugom čekanju na odobrenje zahtjeva za nadoknadom sredstava. Jednako važan, ali izravno povezan čimbenik jesu nedostatni kapaciteti nadležnih tijela, koja su preopterećena velikim brojem projekata, složenim administrativnim postupcima te čestim izmjenama pravila ili nedostatkom dosljedne interpretacije istih. U mnogim drugim dijelovima sustava javne uprave, međutim, postoje nedovoljno iskorišteni radni kapaciteti koje bi se moglo osposobiti i usmjeriti na rad s EU fondovima – objašnjava Nikolić.

Ministarstvo, s druge strane, naglasak stavlja na trend i mehanizme ispravka, ubrzano objavljivanje poziva (365 do sredine listopada), iznadprosječnu ugovorenost u odnosu na EU i dvostruko reprogramiranje programa kako bi se novac brže kanalizirao u sektore s najvećim učinkom (voda, stanovanje, tehnologija).

Što je na kocki do 2029.

Bez obzira na kritike, Ministarstvo ostaje optimistično.

- S obzirom na zadovoljavajuću dinamiku i iskustvo u korištenju europskih fondova te izmjene programa smatramo kako će sva sredstva biti iskorištena do krajnjeg roka – navode iz Ministarstva.

Međutim, kako navodi Europski revizorski sud 'zaostatci u ranoj fazi lako se pretvaraju u stisnuti kraj gdje raste rizik žurnog trošenja i niže kvalitete projekata', pa Ministarstvo ipak treba biti oprezno u najavama.  

U konačnici obje priče su istinite u svojoj metodi. Ministarstvo mjeri napredak kroz objavljene pozive i ugovorenost, gdje Hrvatska stoji razmjerno dobro u EU-okviru dok Nikolić mjeri realizaciju kroz isplate i ovjerene izdatke, gdje Hrvatska zaostaje. Kroz MTR i pojednostavnjenja koja promiče Europska komisija 2025., prozor za spajanje te dvije metrike u jednu pozitivnu priču još je otvoren ali ne beskonačno. Ključni test bit će 2026.–2027. kada će trebati održati stabilan ritam natječaja, skratiti evaluacije i osigurati da ugovoreni projekti budu i završeni prije 31. prosinca 2029.