Ulazak u eurozonu: Banke ne žele biti statisti dok ‘fintech‘ grabi nove uloge

Nakon što je Vlada Republike Hrvatske donijela Nacionalni plan zamjene hrvatske kune eurom i nakon pristupanja Europskom tečajnom mehanizam ERM II, u bankama koje posluju u našoj zemlji, ali mnogim drugim financijskim i regulativnim institucijama, čak i u tzv. fintech-tvrtkama, počela je opsežna operacija uvođenja eura koja će kulminirati s planiranim datumom uvođenja – 1. siječnja 2023.

Bez ikakve dileme, riječ je o prioritetnom projektu u ovoj godini. Koliko je opsežan, možda najbolje govori podatak da su mnoge banke zbog konverzije kune u euro i prilagodbe tom procesu morale angažirati vanjske suradnike. To pokazuje koliko je kompliciran, a to znači da je i poprilično skup.

Polugodišnja kampanja

Kako ističu u Hrvatskoj udruzi banaka, banke su najviše usredotočene na tehničku prilagodbu IT sustava, POS uređaja, digitalnih usluga te cjelokupne bankomatske mreže kako bi se građani mogli koristiti svim bankovnim uslugama i podizati gotov novac od trenutka uvođenja eura. Također, kažu, bit će obvezne dvojno iskazivati cijene svih proizvoda i usluga, a posebna pozornost posvećuje se konverziji depozita i kredita te pravodobnom i detaljnom informiranju klijenata o svim važnim detaljima.

– Uvođenje eura imat će pozitivan utjecaj jer se bankama i njihovim klijentima dugoročno olakšava upravljanje valutnim rizikom, što znači da će se rizici općenito smanjiti. Korist od uvođenja eura imat će svi domaći sektori, posebice građani, poduzetnici, ali i država, jer će hrvatsko gospodarstvo postati učinkovitije, konkurentnije i otpornije. Svi oni mogu očekivati da će se ulaskom u europodručje premija rizika za Hrvatsku sniziti. Visina kamatnih stopa ovisi o ECB-ovoj monetarnoj politici i kretanju referentnih kamatnih stopa, ali kamatne stope bit će niže nego da se euro nije uvodio, što znači da će uvjeti financiranja biti povoljniji od onih koji bi prevladali da Hrvatska zadrži vlastitu valutu – odgovaraju u HUB-u.

Nadogradnja sustava

No ovaj put banke neće biti samo statisti, već će kao i ostale financijske institucije imati važnu ulogu u informiranju klijenata nakon donošenja zakonskog okvira i nakon odluke Vijeća EU o pristupanju Hrvatske eurozoni. Dakle, šest mjeseci uoči uvođenja eura banke će, ističu u HUB-u, sudjelovati u najintenzivnijoj fazi edukativno-informativne kampanje: informirat će klijente različitim komunikacijskim kanalima kada će i gdje moći zamijeniti gotovinu, što će se dogoditi s kunskim depozitima i kreditima koji su nominirani u kunama, ali i o svim pravima potrošača u cjelokupnom procesu.

U Zagrebačkoj banci navode da rade na pripremama i nadogradnji sustava kako bi svojim klijentima što više olakšali i pojednostavnili prelazak na euro. Nisu baš rječiti o procesima u banci, ali ističu da se uvođenjem eura dugoročno olakšava upravljanje valutnim rizikom, što znači da će se rizici općenito smanjiti i za banke i za klijente, koji se zbog uvođenja eura neće naći u lošijem položaju. U trenutku konverzije kamatna stopa neće im biti viša od one koju bi inače plaćali da se euro ne uvodi.

I u PBZ grupi počeli su s pripremnim aktivnostima za konverziju nacionalne valute u euro.

Zakon o euru

Uloga banaka u cijelom tom procesu, dodaju ondje, iznimno je važna.

Naši zaposlenici aktivno sudjeluju i u radu koordinacijskih odbora na nacionalnoj razini i radnih skupina u sklopu HUB-a. Proces je to koji zahtijeva velik angažman i ljudskih i financijskih i IT resursa kako bi konverzija, ali i opskrba gotovim novcem, 1. siječnja 2023. tekla bez teškoća. U tijeku je postupak donošenja zakona o euru pa ćemo o svim relevantnim informacijama i aktivnostima povezanima s uvođenjem eura i poslovanjem s Bankom i PBZ grupom pravodobno informirati svoje klijente – stoji u odgovoru iz PBZ-a.

RBA se počeo pripremati uvođenje eura, navode u toj banci, još potkraj 2020., a to im je i jedan od najizazovnijih projekata jer obuhvaća sve dijelove bankovnog poslovanja, od poslovanja sa stanovništvom, poslovanja pravnih osoba, pravnih i računovodstvenih pitanja do izvještavanja regulatora.

– Promjena nacionalne valute utječe na mnogo bankovnih procesa, sustava, aplikacija, baza. Moraju se više-manje prilagoditi gotovo svi sustavi: treba konvertirati račune i proizvode klijenata, educirati ih o učincima prelaska na euro, pripremiti adekvatne količine efektivnog novca na razini cjelokupnog sustava. Sve to treba učiniti u zahtjevnim vremenskim okvirima jer prilagodba softvera i aplikativnih procesa naše banke zahtijeva mnogo truda i vremena. Sve promjene moraju biti spremne nekoliko mjeseci prije datuma prelaska na euro kako bi se mogle kvalitetno testirati i provjeriti – odgovorili su iz RBA-a.

Ulaganja u digitalizaciju

Ništa manje zahtjevno nije ni u Addiko banci čiji su se projektni timovi i radne skupine već sredinom 2021. počeli pripremati za prilagodbu koja će zahvatiti cijelo njihovo poslovanje. Osim zaposlenika, na nekim prilagodbama sudjeluju, dodaju, i vanjski suradnici, a Banka redovito sudjeluje u radu nacionalnih koordinacijskih odbora.

– U pripremama za uvođenje eura pokazalo se koliko je bilo važno ulaganje u digitalnu transformaciju na svim razinama, što nam je pojednostavilo pripreme za uvođenje nove valute u naše sustave – odgovorili su u Addiku i dodali da će svoje klijente o svim relevantnim aspektima uvođenja eura i poslovanja s Addiko bankom detaljno i kontinuirano obavještavati uobičajenim komunikacijskim kanalima, primjerice o tome gdje će moći zamijeniti gotovinu, što će se dogoditi s kunskim depozitima i kreditima te svim drugima aspektima.

I Erste banka posvećena je pravilnoj pripremi i provođenju potrebnih prilagodbi svojeg sustava kako bi potpuno podržala neometan prelazak na novu valutu, no sve to ima i svoju cijenu.

– Uvođenje eura podrazumijeva i vrlo velike troškove za banku, a kad je riječ o resursima, budući da uvođenje eura obuhvaća cijelu banku i sve procese, načelno možemo reći da su svi dijelovi sustava zastupljeni u tom procesu, posebno segment IT-a i procesiranja. Iako se banka većinom oslanja na interne resurse, svakako upotrebljava i vanjske. Primjerice, dodatno usko surađuje s vanjskim dobavljačima aplikacija koje nisu dostupne iz internog razvoja – poručili su.

Prilagodba bankomata

Promjena valute zadire u sve dijelove bankovnog poslovanja, naglašavaju u KentBanku, jer je riječ o vrlo opsežnom i zahtjevom projektu u kojem cjelokupan sustav treba prilagoditi novoj domaćoj valuti. Zbog širokog opsega posla i zadanih rokova na projektu u toj banci angažirani su zaposlenici iz svih njezinih sektora, ali i neki vanjski suradnici. Prilagodba uređaja poput bankomata na euro, obveza dvojnog iskazivanja cijena u prijelaznom razdoblju te prelazak i prilagodba sustava za rad s novom valutom bit će izazovni i zahtijevaju velike tehnološke napore, smatraju u toj banci.

U OTP banci ističu pak da je uvođenje eura poslovno i tehnički kompleksan proces, zbog čega je potreban angažman svih odjela jer su promjene u cjelokupnom poslovanju te banke sveobuhvatne. Timovi koji na tome rade sastoje se od najboljih stručnjaka raznih profila iz svih domena poslovanja. Samo je u osnovni tim uključeno više od stotinu zaposlenika i dodatno se, ovisno o obuhvatu promjena, uključuje velik broj zaposlenika.

– Vanjski suradnici, posebno oni koji rade na uvođenju IT rješenja, članovi su projektnih timova i sudjeluju u projektu radi što efikasnijeg i bržeg uvođenja promjena – odgovorili su u OTP-u.

Najveći teret izrazito toga zahtjevnog procesa fizičke zamjene novca, tj. kuna za euro, svakako je na kreditnim institucijama koje će najveći dio tog posla morati obaviti s pomoću svoje mreže poslovnica i gotovinskih centara te u suradnji s Finom i Hrvatskom poštom. Prilagodba bilo kojoj regulativnoj promjeni, dakle i uvođenju eura, uvijek je složeniji, zahtjevniji i u pravilu sporiji proces za kreditne institucije, čiji su regulacija i nadzor mnogo stroži i opsežniji od regulacije i nadzora financijskotehnoloških tvrtki.

Partneri u konverziji

Zbog strože regulacije i nadzora kreditne institucije otpornije su na šokove od fintech-tvrtki, a onda i sigurnije za njihove klijente. Ipak, promjene nakon konverzije eura utjecat će i na financijskotehnološke kompanije, posebice na Asseco SEE Hrvatska.

– Pristup eurozoni očekivani je korak, zato smo u Asseco SEE-u kao vodećem partneru u digitalizaciji financijskog sektora u Hrvatskoj i regiji potpuno spremni podržati hrvatske banke na svim razinama vezano uz konverziju. Vjerujem i da su kompetentni ljudi u državi dobro procijenili trenutak. Kad je riječ o našem poslovanju, kao i pri svakoj promjeni tražit ćemo nove mogućnosti i prilike za rast. Svjesni smo i da pojedina rješenja specifična za kunsko poslovanje više neće biti komercijalno potrebna – rekao je Igor Gržalja, predsjednik Uprave Asseco SEE-a Hrvatska.

Objasnio je da će ulazak u eurozonu potencijalno otvoriti nove perspektive bankama, a vjerojatno i mogućnost dodatne potrebe za izdvajanjem dijela poslovanja. Ulazak u eurozonu, dodao je Gržalja, smanjuje i valutni rizik iz perspektive investitora, zbog čega će hrvatsko tržište zasigurno postati atraktivnije za ulaganja.

– Kao kompanija koja se intenzivno širi po Hrvatskoj i regiji te posluje u mnogo zemalja očekujemo i lakši pristup kapitalu za nastavak svog širenja organskim rastom i akvizicijama – naveo je Gržalja.

I u Aircashu su se pripremili na promjene, to više što njihov valutni mobilni novčanik omogućava brzu konverziju valuta.