Unatoč kratkom roku za uvođenje korist će imati svi poduzetnici

Radikalna promjena čeka poduzetnike kad od 1. siječnja sljedeće godine budu morali slati fiskalizirane e-račune. Tako je odredio novi Zakon o fiskalizaciji koji na snagu stupa 1. rujna, a s njim zaboravite slanje računa e-poštom, ispisivanje, jednostavno ispravljanje pogrešaka... Slušajući sugovornike, gotovo bismo mogli reći – revolucionarno. Ali, zapravo, ta će im promjena dobro doći i k tome, usprkos tvrdnjama nekih poduzetnika, neće poskupjeti, otvorit će se tržište za informacijske posrednike. Jedini je problem kratak rok prilagodbe.

Svi e-računi morat će biti fiskalizirani. Dosad je fiskalizacija obuhvaćala samo maloprodaju (B2C), a odsad će sve djelatnosti (B2B, B2G, odnosno business-to-government), i to je ključna promjena, iako ne i jedina.

Više informacijskih posrednika

– Novi Zakon o fiskalizaciji donosi znatne promjene u hrvatsko gospodarstvo i možda je jedna od najcjelovitijih reformi od hrvatske samostalnosti. Fiskalizacija se ne odnosi više isključivo na gotovinske račune, nego na sve račune izdane u krajnjoj potrošnji, neovisno o tome plaća li se transakcijskim računom ili digitalnim platformama kao što su PayPal i druge – kaže operativni direktor tvrtke Elektronički računi Josip Kovačec.

Josip Kovačec, Elektronički računi:

Više nema slanja računa e-poštom, običnom poštom i na bilo koji drugi način osim digitalno, s pomoću informacijskih posrednika, a tvrtke, obrtnici, slobodni umjetnici, novinari i drugi za fiskalizaciju će dobiti certifikat Porezne uprave (PU), kojoj će također prijaviti odabranoga informacijskog posrednika. I dok se fiskalizacija širi s B2C na sve djelatnosti, to vrijedi i za e-račun, koji se širi s B2G-ja. Naime, e-račun nije nepoznanica za tvrtke koje su sudjelovale u javnim nabavama (B2G) jer su ga upravo one u takvim slučajevima morale slati državnim i lokalnim institucijama ili tvrtkama u njihovu vlasništvu. Da bi ih poslale, morale su to napraviti s pomoću informacijskih posrednika. Kako kaže predsjednica HOK-ove Sekcije računovođa Đurđica Mostarčić, dosad je otprilike četrdeset tisuća poslovnih subjekata izdavalo e-račune, i to u pravilu povremeno u poslovanju s javnim pravnim subjektima.

– Očekuje se da će broj obveznika porasti na 170 tisuća, a u skladu s time povećat će se broj izdanih e-računa. Zasad je 3,6 milijuna e-računa na godinu, a odsad se očekuje protok od 90 milijuna – navodi Mostarčić.

Zadatak je informacijskih posrednika da posreduju u razmjeni e-računa među tvrtkama, ali i prema obveznicima javne nabave, da pružaju uslugu e-arhiva svim poslovnim i javnim subjektima te služe kao pristupna točka na kojoj će korisnik razmjenjivati račune. Zasad šesnaest informacijskih posrednika ima certifikat Ministarstva gospodarstva i posredovalo je u slanju računa između tvrtki i organizatora javne nabave. Kovačec vjeruje da će ih nakon stupanja na snagu Zakona o fiskalizaciji biti i više, što znači da će rast broja sudionika na tržištu informacijskih posrednika biti neizravna posljedica Zakona o fiskalizaciji. No pitanje je hoće li se baš svih šesnaest sadašnjih baviti tim poslom jer, kako kaže direktor DB informatike (također tvrtke posrednice) Darko Glujić, svi oni moraju se spojiti na novi sustav s potpuno novom tehnologijom.

Đurđica Mostarčić

– Nama to nije problem jer smo rabili tu tehnologiju, ali drugima bi mogao biti s obzirom na potrebno veliko ulaganje u opsežan tehnološki zahvat. Moja je procjena da će ih ostati šest-sedam, među njima Fina, Elektronički računi i DB informatika kao tri najveća – kaže Glujić.

Nije ni bilo besplatno

Prokurist u posredničkoj tvrtki Omnizon Networks Fran Karlo Strajher pretpostavlja da će većina njih ipak ispuniti uvjete za taj posao i poput Kovačeca vjeruje da će se na tržištu pojaviti novi posrednici. A zbog cijene njihove usluge dignula se panika na nekim društvenim mrežama jer će, prema tvrdnjama u tim raspravama, svaki poduzetnik koji će poslati e-račun plaćati za njega posrednicima četrdeset centa. Naši sugovornici pak tvrde suprotno jer ni dosadašnji račun pisan u formatu PDF-a nije bio besplatan. Kovačec navodi procjenu institucija EU-a da i takav račun stoji između sedam i dvadeset eura (potrošni materijal, ljudski rad, pogreške, registratori, prostor za čuvanje takvog dokumenta). Elektronički se računi ne prepisuju, nego automatski učitavaju u računovodstveni program, nema troška pisača, papira i ljudske pogreške te se pohranjuju u e-arhiv. Zato vjeruje da će poduzetnicima donijeti rekordne uštede. Jedan od sugovornika kaže da će u njegovoj tvrtki zaprimanje e-računa biti besplatno kao i dosad, a za slanje će ponuditi standardni paket od tristo računa čija će cijena biti 5,31 euro na mjesec (bez PDV-a).

– Ako se plati na godišnjoj razini, to je 53,10 eura uz dva mjeseca besplatno. Do deset je računa besplatno, a imamo i paket za dvije tisuće računa koji će stajati 13,27 eura na mjesec – iznosi sugovornik.

Kovačec je pak još tijekom izrade Zakona upozorio zakonodavca da postroži uvjete dobivanja odobrenja za informacijskog posrednika kako bi se krajnji korisnici i informacijski sustavi Porezne uprave zaštitili od potencijalnih sigurnosnih prijetnji. Doduše, budući informacijski posrednici morat će imati sigurnosni certifikat ISO/IEC 27001.

– Međutim, novim zakonom nije propisana obvezna polica osiguranja od poslovne odgovornosti, kao ni polica osiguranja od kibernapada, koje mi u Elektroničkim računima smatramo neizostavnim u poslovima posredovanja i čuvanja važnih i tajnih podataka – navodi Kovačec i dodaje kako će mnogi poduzetnici izabrati najjeftinijeg informacijskog posrednika, koji će nižu cijenu moći ponuditi ako ne osigura pokriće za kibernetičke rizike i štete povezane s obradom i zaštitom podataka.

Upravo je u tome opasnost, naglašava, jer je sada zakonska odgovornost za štetu od tih napada na korisniku, što u Elektroničkim računima smatraju ozbiljnim sigurnosnim propustom. Naime, iz poduzetničkih rasprava jasno je da većina još ne razumije ni što je informacijski posrednik, a kamoli jesu li njihovi podaci sigurni, pa je zato nužno da informacijski posrednici imaju policu osiguranja.

Darko Glujić,  DB informatika:

Glujić podsjeća da će Zakon vrijediti od 1. siječnja za sve subjekte koji su u sustavu PDV-a, a oni koji nisu, imat će godinu dana više da se prilagode. Ujedno upozorava na još jednu promjenu: u slučaju pogreške, koja se dosad mogla ispraviti i račun se ponovno mogao poslati pod istim brojem, ubuduće će se e-račun pod novim brojem stornirati i ponovno poslati pod trećim brojem.

Administrativno rasterećenje

Među novostima je i standardizirana šifra proizvoda (KPD), napominje Strajher, koja će morati biti vidljiva na e-računu. Naši sugovornici vele da je ona usklađena s ostalim zemljama članicama EU-a; njome će država dobiti statističke podatke o djelatnostima. No to nije sve jer, kako kaže Mostarčić, prihvaćen je HOK-ov prijedlog da se skrati rok čuvanja dosadašnje dokumentacije za poduzetnike s jedanaest na šest godina te će se izmjene radnog vremena ponovno moći unositi s pomoću fiskalne blagajne, što će znatno rasteretiti administrativno poslovanje poduzetnika u cjelini. Knjigovođe će obradovati to što se ukida mjesečno i kvartalno slanje izvješća o PDV-u, ali i obrazaca kao što su DON-H-a (donacija hrane), knjiga izlaznih računa (I-RA), posebna evidencija o primljenim računima (U-RA) i statistički obrazac RAD-1G. Uvode se digitalno knjigovodstvo, automatska razmjena podataka o PDV-u, digitalna arhiva računa, elektronički potpis…

U Hrvatskoj pošti, koja je također informacijska posrednica, vjeruju kako je fiskalizirani e-račun dobrodošla promjena i vjerojatno će nastaviti taj posao. U HGK-u ga također pozdravljaju i već su održali radionice za poduzetnike kako bi ih upoznali s novim obvezama, a nova će biti organizirana 2. srpnja.

Jedini će problem biti primjena Zakona. Naime, Glujić kaže da je rok od četiri mjeseca za prilagodbu poduzetnika praktički nemoguća misija. A ne prilagode li se poduzetnici, kazne su prilično visoke – od tri tisuće do 66 tisuća eura. Zato predlaže da svim poduzetnicima u prvo vrijeme PU bude informacijski posrednik, a kad se prilagode i nauče raditi pod novim uvjetima, mogu ga odabrati i sami. 

Promjene od 1. siječnja 2026. (za sve u sustavu PDV-a)

▪       Svi računi koje šalju i primaju moraju biti fiskalizirani.

▪       Moraju slati e-račune.

▪       U slučaju pogreške moraju stornirati pod drugim brojem i poslati novi e-račun pod trećim brojem.

▪       Potreban je certifikat za fiskalizaciju e-računa.

▪       Na e-računu standardizirana je šifra proizvoda (KPD).

▪       Trebaju izabrati informacijskog posrednika (i prijaviti to PU-u).

▪       Smanjit će se troškovi i administracija.

▪       Ukida se slanje izvješća o PDV-u, ali i obrazaca kao što su DON-H, I-RA, U-RA, RAD-1G.

▪       Uvode se digitalno knjigovodstvo, automatska razmjena podataka o PDV-u, digitalni arhiv računa, elektronički potpis...

▪       Skraćen je rok čuvanja dosadašnje dokumentacije za poduzetnike s jedanaest na šest godina.

▪       Izmjene radnoga vremena unosit će se s pomoću fiskalne blagajne.