Od neusklađenosti proizvoda s tržištem do nesklada u timu, analiziramo najčešće razloge propadanja startupa
Zašto neki startupi propadnu a neki ne? Puno je mogućih razloga, ali u ovom tekstu smo pokušali izdvojiti neke najčešće pogreške. Ako pokrećete posao, izgledi su protiv vas jer istraživanja pokazuju da dvije trećine novoosnovanih poduzeća nikada ne pokažu pozitivan povrat. Dobra vijest je da tvrtke mogu izbjeći tu zamku rigoroznim definiranjem problema koji žele riješiti, dobivanjem povratnih informacija jedan na jedan od potencijalnih kupaca i provjeravanjem koncepata sa stvarnim kupcima u stvarnom svijetu.
- Jedan od načina kako u startup edukacijama želimo osigurati pozornost sudionika je upravo demonstracija najčešćih razloga zašto startupi ne uspiju. Uobičajeni sumnjivci su tu - ne postoji potreba na tržištu, loš tim, nedostatak novca, presnažna konkurencija i loš poslovni model – kaže nam Filip Stipančić, partner u Lean Startup Hrvatska i startup evanđelist.
Lista uzroka je neograničena jer kako kaže Tolstoj '...svaka nesretna obitelj nesretna je na svoj način.' pa tako i svaki neuspjeli startup ima svoj način kako je tamo dospio. Ipak, iz svega možemo nešto naučiti jer ako razumijemo gdje leži prijetnja tada je moguće prevenirati loš ishod.
- CB Insights već godinama radi istraživanje post mortem na uzorku startupa temeljem kojeg zaključuju najčešće uzroke od kojih je nedostatak tržišne potrebe uvijek pri vrhu – kaže Stipančić i u nastavku analizira najčešće pogreške.
Nedostatak tržišne potrebe
Često vodeći uzrok iz kojeg proizlaze razni drugi uzroci (npr nedostatak novca ili fokusa) moguće je spriječiti primjenom metodologije razvoja korisnika u kojoj se primarni fokus u početku stavlja na razumijevanje korisnika i otkrivanje njihovih pravih potreba. Niti jedan suvremeni startup program ne zaobilazi ovu fazu, unatoč i dalje velik broj timova tvrdoglavo gura svoje ideje umjesto da rješava prave korisničke probleme.
Loš tim
Često počinje od samih suosnivača koji nemaju iskustva ili nisu kompatibilni a nastavlja se nedostatkom kulture i lošom organizacijom operacija. Startup je organizacija koja stvara u velikoj neizvjesnosti i odnosi među ljudima često dolaze na kušnju.
Nedostatak novca
Često je posljedica neodgovornog upravljanja novcem i vremenom, a osim što se može spriječiti, savjet je ne ovisiti isključivo o vanjskom financiranju već čim prije početi stvarati prihode koji će pokriti troškove poslovanja.
Konkurencija
Ako je odabrano dovoljno veliko i rastuće tržište te postoji jasna diferencijacija u prijedlogu vrijednosti za kupce konkurencija neće dovesti u opasnost egzistenciju startupa.
Loš poslovni model
Način stvaranja vrijednosti i uzimanja vrijednosti s tržišta nazivamo poslovnim modelom. Definicija startupa upravo je potraga za održivim poslovnim modelom koji će na inovativan način ponuditi i uzeti vrijednost. U procesu razvoja startup će pivotirati i tražiti poslovni model koji može validirati i učiniti održivim, ali ako to ne uspije vjerojatno neće opstati. Inspirativno je čuti kreativan poslovni model, ali nekada su jednostavni i provjereni modeli učinkovitiji.
Iako se ne spominje u nijednom izvještaju, iz vlastitog iskustva bih dodao još jedan bitan razlog na listu neuspjeha - prerano skaliranje. U želji za izgradnjom kompanije i rastom, startup kreće u rast i skaliranje prije nego li su za to spremni, odnosno prije product-market fita. Posljedica je prekomjerno trošenje na akviziciju korisnika, umjesto fokusa na retenciju što u konačnici dovodi do negativnog tijeka novca koji je za startup često presudan.
U većini navedenih razloga korijenski uzroci nastaju interim utjecajima koje je moguće predvidjeti i njima upravljati, stoga svaki tim ima šansu za uspjeh i vjerujemo da će se s razvojem startup kulture i znanja statistika postepeno mijenjati u korist uspješnih.