ACREDIA: Visoka razina insolventnosti u Hrvatskoj ostaje i u 2025.

Vodeće austrijsko društvo za upravljanje potraživanjima i rizicima ACREDIA u najnovijem istraživanju o insolventnosti, provedenim u suradnji s Allianz Tradeom, predviđa globalni nastavak poslovnih stečajeva i u sljedeće dvije godine. Globalna insolventnost porast će za +6 posto u 2025. i dodatnih +5 posto u 2026., dok se blagi pad od –1 posto očekuje tek 2027. godine.

Učinci američkih carina, čiji je utjecaj zasad odgođen, povećavaju rizik globalnih domino učinaka, dok se dodatni pritisak javlja zbog velikog broja novootvorenih poduzeća u sektorima tehnologije i umjetne inteligencije.

Hrvatska: visoka razina insolventnosti ostaje i u 2025.

Nakon naglog porasta u 2024., broj stečajnih postupaka u Hrvatskoj ostat će povišen i tijekom 2025. godine. Prema podacima koje donosi ACREDIA, vidljivi su znakovi kratkoročne stabilizacije, no strukturni izazovi za mnoge tvrtke i dalje su prisutni.

U 2024. otvoreno je ukupno 4.832 stečajna postupka, što predstavlja rast od 7 posto u odnosu na 2023. Gotovo trećina stečajeva dolazila je iz građevinskog sektora, koji je i dalje osobito ranjiv zbog nedostatka likvidnosti.

U razdoblju od siječnja do kolovoza 2025. registrirano je 2.610 stečajeva, što je pad u odnosu na isto razdoblje 2024. (3.301 slučaj) i upućuje na blago ublažavanje trenda.

- I dalje vidimo strukturne izazove, osobito za manja poduzeća koja se suočavaju s rastućim troškovima financiranja i ograničenim likvidnosnim rezervama - ističe Michael Kolb, član Uprave ACREDIA.

Najviše pogođeni ostaju građevinska industrija, maloprodaja i uslužni sektor, koji su iznimno osjetljivi na kašnjenja u plaćanju i strože uvjete financiranja. Iako hrvatsko gospodarstvo i dalje profitira od snažnog turizma i infrastrukturnih projekata financiranih iz EU fondova, pad privatnih ulaganja i viši kamatni troškovi sve više opterećuju otpornost poduzeća.

- Za 2026. očekujemo stabilizaciju na visokoj razini, a vidljiviji oporavak predviđamo 2027., u skladu s općim gospodarskim oporavkom europodručja - dodaje Kolb.

Hrvatska: slabija vanjska potražnja i trgovinske napetosti pritišću gospodarstvo

Napetosti u globalnoj trgovini i slabija potražnja iz zapadne Europe sve više utječu na hrvatsko gospodarstvo. Iako je Hrvatska manje ovisna o izvozu nego neke zemlje regije, sektori poput proizvodnje, logistike i trgovine već osjećaju posljedice poremećaja opskrbnih lanaca i viših troškova uvoza.

Prema OECD-u i Europskoj komisiji, rast izvoza u 2025. ostat će umjeren, budući da protekcionističke mjere i slabija aktivnost ključnih trgovinskih partnera ograničavaju potražnju.

Nakon solidne prve polovice godine, ACREDIA bilježi rane pokazatelje usporavanja u industrijama orijentiranim na izvoz te rast pritiska u građevinskom, maloprodajnom i uslužnom sektoru, koji se suočavaju s višim troškovima financiranja i manjkom likvidnosti.

- Mnoga hrvatska poduzeća posluju s niskim maržama i snažno ovise o stabilnom novčanom toku. Kombinacija slabije vanjske potražnje i skupljeg financiranja dodatno pojačava pritisak - objašnjava Kolb.

Turizam i EU projekti i dalje podržavaju rast, no slabija ulaganja ostaju izazov

Turizam i brojni infrastrukturni projekti financirani sredstvima Europske unije i dalje čine važan oslonac hrvatskog gospodarstva. Međutim, prema analizama Hrvatske narodne banke (HNB) i OECD-a, privatna ulaganja i kreditiranje poduzeća ostaju skromni. Mala i srednja poduzeća i dalje imaju otežan pristup financiranju, što je dugoročni izazov u bankovno ovisnom financijskom sustavu Hrvatske.

- Hrvatska ima snažnu uslužnu bazu i stabilna javna ulaganja, no otpornost privatnog sektora ovisit će o sposobnosti poduzeća da učinkovito upravljaju likvidnošću i prilagode se promjenjivim tržišnim uvjetima - naglašava Kolb.

Srednjoročno ACREDIA očekuje umjeren gospodarski rast, uz trajne strukturne rizike. Značajniji oporavak predviđa se od 2027. nadalje, u skladu s očekivanim oporavkom europodručja.