Hrvati sve više ulažu u zlato zbog straha od siromaštva u starosti

Čak 53 posto građana investira aktivno i/ili ima investicije, a nakon nekretnina i štednog računa, zlato je zauzelo visoku treću poziciju kao omiljeni oblik investiranja i štednje u Hrvata. Investicijsko zlato ili srebro u obliku zlatnika ili poluga kupilo je (za sebe ili kao poklon) čak 35,6 posto građana, dok velika većina onih koji nisu kupili investicijsko zlato razmatra kupnju zlata u budućnosti – čak 52,8 posto građana Hrvatske. 

Podaci su to najvećeg istraživanja o zlatu u Hrvatskoj, provedenog putem online ankete na reprezentativnom uzorku od 800 ispitanika dobi od 20 do 64 godine, a koje je u ime Auro Domus grupe provela biznis dizajn agencija Promosapiens u suradnji s konzultantskom kućom Tvoj Domagoj.*

Da je zlato posljednjih godina sve popularniji oblik štednje i investicije, govori i podatak da su hrvatski ulagači u 2024. godini kupili investicijsko zlato u vrijednosti 350 milijuna eura, u odnosu na 50 milijuna eura prije šest godina, što predstavlja ukupni porast ulaganja od čak 600 posto. Iz Auro Domusa poručuju kako bi 2025. mogla biti povijesna godina za hrvatsko tržište plemenitih metala, ukoliko se ostvare predviđanja da će Hrvati kupiti investicijsko zlato vrijedno nevjerojatnih milijardu eura.

Strah od siromaštva u mirovini glavni motivator investiranja

Čak 80 posto stanovnika Hrvatske štedi aktivno i/ili već ima ušteđevinu: 42,4 posto ih aktivno štedi (periodično odvaja određen dio novca u štednju), dok njih 37,4 posto ne štedi aktivno, ali ima ušteđevinu. Osim što vrijedno štede, Hrvati vole investirati – čak 53 posto građana investira periodički i/ili ima investicije.

I štednju i investiranje motivira primarno sigurnost – građani na štednju gledaju kao na pričuvu za hitne situacije (53,1 posto), dok investiraju primarno zbog dugoročne sigurnosti u budućnosti (59,6 posto), pasivnih prihoda koje im investiranje osigurava (43,4 posto), očuvanja vrijednosti novca (40,4 posto), ali i kako bi financijski osigurali djecu i obitelj (47,7 posto) te zbog diverzifikacije imovine (31,2 posto). Manji dio građana investira zbog kratkoročne zarade (19,3 posto).

''Većina građana (76,7 posto) smatra da bez štednje i ulaganja danas neće imati dovoljno sredstava za mirovinu. Prosječna ukupna starosna mirovina u Hrvatskoj iznosi 695,76 eura, što je u današnjim uvjetima visoke inflacije i poskupljenja egzistencijalnih troškova nedovoljno za dostojanstven život umirovljenika. Stoga je njihov strah potpuno opravdan, a pojačan interes za štednjom i ulaganjem očekivan'', rekao je Vladimir Potočki, direktor sektora investicijskog zlata Auro Domus grupe.

Zlato najtraženija investicija nakon nekretnina

Nakon nekretnina i štednog računa, zlato je zauzelo visoku treću poziciju kao omiljeni oblik investiranja i štednje u Hrvata. Odmah nakon zlata, građani prednost daju čuvanju novca na tekućem računu ili kod kuće i životnom osiguranju, a zadnjih pet mjesta zauzeli su dobrovoljni mirovinski fondovi, dionice, trezorski zapisi i/ili državne obveznice, investicijski fondovi (uključujući ETF-ove) i kriptovalute.

Za razliku od nekretnina koje postaju sve nedostupnije zbog visoke cijene kvadrata i za koje je potrebno izdvojiti veću količinu novca odjednom, zlato je moguće kupiti u apoenima od 1 grama do 1 kilograma, što građanima omogućava da ulažu manje iznose na mjesečnoj razini i tako čuvaju vrijednost novca uslijed inflacije. Još jedan razlog zašto je zlato sve popularnija investicija je taj što se na investicijsko zlato ne plaća PDV prilikom kupnje, kao ni porez na kapitalnu dobit prilikom prodaje.

Unatoč visokoj svijesti o važnosti ulaganja, većina građana novac čuva – na tekućem računu (56,8 posto), na štednom računu (56,8 posto) i/ili kod kuće (50,4 posto).

Najviše Hrvata u zlato ulaže do 1.000 eura godišnje

Najnoviji podaci Auro Domusovog istraživanja podržavaju tezu da ulaganje u zlato nije rezervirano isključivo za bogate. Ulagati je itekako moguće s manjim iznosima, kontinuirano, što mnogi građani sve češće prakticiraju. Gotovo polovica njih ili 16 posto ukupne populacije investira u zlato aktivno. Među njima, 60,9 posto na zlato izdvaja manje od 1.000 EUR godišnje, 37,5 posto izdvaja između 1.000 i 5.000 EUR godišnje, a njih 1,6 posto u zlato investira više od 5.000 EUR.

Istraživanje je također pokazalo da velika većina građana koji nisu kupili investicijsko zlato (64,4 posto) razmatra kupnju zlata u budućnosti – njih čak 82posto, što iznosi ukupno  52,8 posto građana Hrvatske u dobi 20-64 godina. Iz Auro Domusa poručuju kako je ovaj podatak od visoke važnosti, jer ukazuje na potencijalni pojačani rast potražnje za investicijskim zlatom u narednim godinama.

Zašto građani ne investiraju?

Osim (percepcije) priuštivosti (65 posto), glavni razlog zašto neki ljudi ne investiraju u zlato je – nedovoljno znanje (40 posto). Istraživanje je također pokazalo da 29 posto građana ne investira u zlato jer ne znaju gdje sigurno pohraniti zlato, odnosno strahuju da bi njihova zlatna imovina mogla biti ukradena.

- Danas postoje brojni načini da se zlato pohrani sigurno. Kućni sefovi jedna su od opcija, no Auro Domus svojim klijentima nudi mogućnost besplatne pohrane zlata u osiguranim sefovima visoke razine zaštite. To znači da je njihovo zlato sigurno pohranjeno u našem centralnom trezoru, na lokaciji koja nije poznata javnosti i koja je pod 24-satnim nadzorom. Također, postoji opcija individualne pohrane u zasebne pretince kojima pristup imaju isključivo vlasnici sefova. Ova mogućnost građanima osigurava miran san, jer znaju da je njihova investicija na sigurnom - pojasnio je Potočki.

U kojim situacijama bi investirali u zlato?

Najviše ispitanika (49,2 posto) u zlato bi investiralo zbog financijske sigurnosti i nasljedstva koje mogu osigurati djeci i obitelji. Njih 44,6 posto investiralo bi u zlato u situacijama kada bi dobili nasljedstvo ili veću svotu novca. Veliki broj građana (40,7 posto) zlato bi kupilo kao poklon za posebne prigode poput vjenčanja, pričesti, krizma i godišnjica, a kao ostali bitniji motivatori za ulaganje u zlato navedeni su porast inflacije (31,7 posto), diverzifikacija imovine (26 posto), te situacija ekonomske ili političke nesigurnosti (23,2 posto).

Auro Domus prepoznat kao lider na tržištu

Istraživanje je pokazalo da je Auro Domus prvi odabir građana na domaćem tržištu plemenitih metala – i to u nekoliko kategorija.

- Pokazalo se da Hrvati za svoju prvu kupnju investicijskog zlata najčešće odabiru Auro Domus. Posebno smo ponosni na podatak da imamo najveći postotak ponovljenih kupnji u odnosu na konkurenciju, što ukazuje na to da nam se kupci rado vraćaju, da prepoznaju kvalitetu usluge i proizvoda te, u konačnici, da nas prepoznaju kao lidera na tržištu. U konkurenciji sedam najjačih tvrtki koje se bave trgovinom investicijskim zlatom, 54 posto potencijalnih ulagača u Hrvatskoj prilikom razmišljanja o ulaganju u zlato razmatra upravo Auro Domus - istaknuo je Vladimir Potočki.

*Istraživanje je provedeno na teritoriju Republike Hrvatske tijekom listopada 2025. godine, a podaci imaju marginu greške +/- 3.465posto uz razinu pouzdanosti 95posto.