Za Liderovu publikaciju Poslovna 2021. mnogi decison i opinion makeri napisali su svoje viđenje onoga što očekuju u 2021. godini. Ovaj tekst napisao je Christoph Schoefboeck, predsjednik Uprave Erste&Steiermärkische Bank
Iako će financijski rezultat u ovoj godini biti smanjen zbog utjecaja trenutačne situacije s COVID-19 na cjelokupno gospodarstvo te znatnog rasta troškova rizika, uz uključene buduće projekcije utemeljene na makroekonomskim očekivanjima naše operativno poslovanje potpuno je stabilno. Od početka krize povezane s epidemijom koronavirusa zauzeli smo aktivan i društveno odgovoran pristup, a uzimajući u obzir objektivnu situaciju, nastojali smo dati maksimalan doprinos kako bi klijenti, građani i tvrtke bili što manje pogođeni trenutačnim okolnostima.
Zadržali smo kontinuitet redovitih kreditnih aktivnosti te postojanu depozitnu bazu i snažan naglasak stavili smo na daljnji razvoj digitalnih rješenja. Tijekom 2020. godine implementirali smo modernu paneuropsku digitalnu platformu George, koja osim boljega korisničkog iskustva unutar mobilnog i internetskog bankarstva predstavlja i platformu za inovacije putem koje će se kontinuirano uvoditi nove mogućnosti. Time smo ispunili jedan od svojih strateških ciljeva, a to je uvijek biti predvodnik u digitalnim inovacijama te osigurati kontinuitet u razvoju digitalnih rješenja, kao zaštitni znak Erste grupe u Hrvatskoj. Osim toga, nastavili smo razvijati aplikaciju Keks Pay, koja je 2020. godine nadopunjena brojnim novim funkcionalnostima, a u ovom trenutku broji više od 160 tisuća korisnika, od kojih više od 70 posto nisu klijenti naše banke.
Protuciklički potencijal
U 2021. godini nastavit ćemo unaprjeđivati postojeća digitalna rješenja te ćemo zadržati stabilnost operativnog i financijskog poslovanja, uza željeni blagi pozitivni trend osnovnih pokazatelja. No, imajući u vidu objektivnu gospodarsku situaciju, očekujemo i nastavak blagog rasta NPL plasmana, pri čemu je važno naglasiti da to neće imati veći utjecaj na redovno poslovanje banke, koje je u potpunosti stabilno. Kao odgovoran poslovni subjekt, nastavit ćemo monitorirati i kvalitetno upravljati kreditnim portfeljem, u skladu s poslovnim politikama i važećim standardima u segmentu upravljanja kreditnim rizikom, ujedno poštujući sva regulatorna pravila i primjenjujući balansirani pristup koji uvažava objektivnu tržišnu situaciju i potrebe klijenata. Raspolažemo dovoljnom količinom likvidnosti te ćemo svojim redovnim kreditnim aktivnostima nastaviti pratiti sve kvalitetne i održive projekte, posebice realnog sektora, ali isto tako i sve financijske potrebe građana. Nastavit ćemo biti partner svojim klijentima, pružajući im adekvatnu financijsku i savjetodavnu potporu.
Također, transparentnom javnom komunikacijom prema klijentima, poslovnim partnerima i društvenoj zajednici i dalje ćemo biti aktivan sudionik u traženju i pronalaženju adekvatnih rješenja koja će hrvatskom gospodarstvu osigurati što je moguće brži oporavak. Naša su očekivanja da će eurozona u 2020. godini zabilježiti pad BDP-a od 7,6 posto, koji bi trebao pratiti oporavak od 5,4 posto u sljedećoj. Očekivanja za domaću ekonomiju tek su nešto lošija, posebice kao posljedica veće ovisnosti o pogođenom sektoru turizma. Tako očekujemo pad BDP-a na razini od devet posto te oporavak nešto veći od pet posto u 2021., a osnovni scenarij sugerira da bismo razinu BDP-a iz 2019. mogli dosegnuti u 2023. godini. Ipak, treba naglasiti da neizvjesnost ostaje visoka i ekonomski izgledi posebno osjetljivi na epidemiološke trendove, a što barem u ovom trenutku znači i određene negativne rizike, posebice za dinamiku oporavka u 2021. godini. Pritom, uz ograničenja na strani potražnje privatnog sektora (osobna potrošnja i privatne investicije), iskorištavanje potencijala dostupnih programa EU dobiva na važnosti i predstavlja bitan protuciklički potencijal.
Tri su glavna procesa koja će se dominantno odvijati u budućem razdoblju, ne samo na razini hrvatskoga gospodarstva, već i globalno. Prvi je snažniji rad na faktoru otpornosti, odnosno kreiranju tzv. buffera koji će tvrkama omogućavati lakšu prilagodbu na iznenadne situacije. Koliko je to važno, pokazuje i trenutačna situacija obilježena pandemijskim utjecajem, a u budućnosti će biti još i važnije. Poduzetnost, prilagodba i unaprjeđenje vlastitog poslovanja s ciljem uspostave uspješnog i održivog operativnog poslovanja i kreiranja dobiti te kontinuiran rad na jačanju otpornosti poduzeća važni su faktori o kojima će ovisiti ne samo tko će uspješno prevladati trenutačnu situaciju, već i tko će na tržištu u budućnosti uspješno poslovati.
Drugi je važan proces, i to u svim industrijama, konsolidacija tržišta – s jedne strane stoje veliki igrači na tržištu, a s druge tvrtke koje su našle posebnu nišu u kojoj su izrazito jake te na tome grade budući poslovni uspjeh. Stoga, najteže će biti onima koji se trenutačno nalaze u sredini te se može očekivati da će u budućnosti biti mnogo manje takvih, srednjih igrača koji su u prošlosti imali svoje mjesto na tržištu.
Na kraju, polako sazrijeva vrijeme u kojem sve više na važnosti dobiva i kolaboracija, kao treći istaknuti proces. Riječ je o prihvaćanju stajališta da nije uvijek loše to što konkurent radi kao što, isto tako, nije uvijek dobro sve što, uvjetno rečeno, radim 'ja'. U budućnosti će za sve tržišne igrače biti nužno da mnogo otvorenije gledaju jedni druge, osmišljavaju mogućnosti suradnje i postižu obostrano korisne učinke, odnosno da prilagode svoje poslovanje toj novoj paradigmi mnogo više nego dosad. U Erste banci smo već zabilježili nekoliko odličnih suradnji na razini razvoja naših proizvoda i usluga s vanjskim partnerima, što se pokazuje kao dobar pristup. Nekoliko je važnih elemenata koji se mogu izdvojiti kao pozitivni u posljednje vrijeme kad je riječ u dugoročnoj poziciji hrvatskoga gospodarstva. Primjerice, vidljivi su određeni pomaci u smjeru poboljšanja opće investicijske klime u Republici Hrvatskoj te stabilizacije javnih financija, što su prepoznale i međunarodne bonitetne agencije.
Regionalni kontekst
Pristup u Europski tečajni mehanizam (ERM2) Hrvatsku vodi još jedan korak bliže uvođenju eura, odnosno realizaciji strateškog cilja koji će pridonijeti dugoročnoj financijskoj stabilnosti za građane i gospodarstvo u cjelini. Pozitivna ocjena u procesu sveobuhvatne procjene Europske središnje banke i potvrda stabilnosti hrvatskoga bankarskog sustava ohrabruje ne samo kad je u pitanju nastavak procesa uvođenja eura, već i u kontekstu izazova s kojima se trenutačno suočava hrvatsko gospodarstvo.
Razdoblje pred nama bit će vrlo izazovno te će ponajviše ovisiti o utjecaju epidemiološke situacije na cjelokupno gospodarstvo. Uloga banaka u tome će biti iznimno važna jer postojan, snažan i adekvatno kapitaliziran hrvatski bankarski sektor bit će oslonac kreiranja ponovnoga ekonomskog rasta i osiguravanja prosperiteta cjelokupne društvene zajednice. Zajedničkim, koordiniranim pristupom svih dionika Hrvatska može prevladati trenutačne izazove i minimizirati sve njihove potencijalne negativne učinke.
Na kraju, izgradnja pozicije Republike Hrvatske kao financijskog središta regije ideja je koja već neko vrijeme postoji u javnom prostoru. Unatoč zahtjevnosti i kompleksnosti koje nosi trenutačna situacija ne treba zaboraviti na dugoročnu viziju stvaranja takve liderske pozicije utemeljene na stabilnom financijskom i bankarskom sustavu koji može biti jak zamašnjak cjelokupnom gospodarstvu u što kvalitetnijem pozicioniranju u regionalnom kontekstu.