Treba li se država odreći prava prvenstva naplate poreza i doprinosa radnika zaposlenih u tvrtkama koje su otišle u stečaj i stati u zadnji isplatni red, nije baš jednostavno pitanje, zato ga treba raščlaniti kako bi se ipak našlo nekakvo rješenje
U razgovoru s jednim poduzetnikom prije mjesec dana, među ostalim, dotaknuli smo se stečaja. On smatra da je i u tome država nepravedna jer bi se trebala posljednja naplatiti od svih vjerovnika zato što ima najmanje problema s likvidnošću od svih subjekata u životu neke zemlje. Koliko znam, radnici su u prvom isplatnom redu zajedno s državom, no velik dio poslovnog svijeta, pogotovo onaj koji je izgubio novac zbog toga što od neke tvrtke u stečaju nije uspio naplatiti cijelo potraživanje, smatra da država ima prednost umjesto da sama bude u zadnjem isplatnom redu, nakon što se naplate radnici i poduzeća.
Država ima opravdanje
Da ne bih ja pametovao, odlučio sam nazvati čovjeka koji o tome sve zna, odvjetnika Stjepana Lovića, koji mi je objasnio o čemu je tu riječ. Zapravo, država se u tome ponaša mnogo pravednije nego što je opće mišljenje ne samo u poslovnom svijetu nego i među građanima.
Lović kaže da je Stečajni zakon vjerovnike jasno podijelio u isplatne redove, pa je tako i potraživanja radnika i potraživanja države s naslova plaća radnika stavio u prvi viši isplatni red. To je važno naglasiti jer je tu riječ o porezima i doprinosima za radnike. To je uvedeno zbog radnika kako bi se za njih platili porezi i doprinosi iz dohotka, što je iznimno važno da ne trpe zbog svojih budućih mirovina i zdravstvenog osiguranja. To što i državi takvo rješenje ide u prilog, druga je stvar, ali govorimo li o likvidnosti, morat ćemo se svi složiti da su u usporedbi s tvrtkama i državom najugroženiji radnici.
Država čak ne može naplatiti poreze i doprinose iz dohotka prije isplate neto plaća radnicima tvrtke u stečaju, objašnjava Lović i kaže da joj Stečajni zakon ni na koji način ne daje pravo prvenstva naplate, a u praksi to znači da stečajni upravitelj, neovisno o tome prijavljuje li i radnik svoje potraživanje, u stečajnom postupku obračunava i priznaje potraživanja radnika u iznosu bruto 2. Pri isplati dijela tražbine s naslova plaće neto se isplaćuje radniku i tako se neto obračunava bruto 1 i 2 koji se onda isplaćuju državi. Taj bruto iznos, to je jasno, ovisi o visini neto tražbine koja se isplaćuje radniku.
Zbog takvog rješenja nema uvjeta da se radniku, primjerice, isplati tražbina s naslova neto plaće a da se istodobno državi ne podmire tražbine koje se odnose na bruto koji tereti tu tražbinu. Dakle, radnici imaju prednost, a država je samo iskoristila naplatu bruta kao opravdanje da radnici ne trpe.
– Da bi se u prvom isplatom redu najprije u cijelosti namirili radnici pa tek onda država, tada bi taj redoslijed isplata trebalo jasno naznačiti Stečajnim zakonom kao što taj zakon propisuje redoslijed namirenja tražbina kod npr. vjerovnika nižih isplatnih redova. Dakle, potrebna je volja zakonodavca – objašnjava Lović.
Nije zakon Sveto pismo
Dakle, objektivno ne bi bilo u redu da država u ovom slučaju posljednja naplaćuje potraživanja, no poduzetnik koji to nije uzeo u obzir smatra da se država ipak treba posljednja naplatiti pri stečaju tvrtke, dakle i nakon tvrtki vjerovnica. Međutim, Lović napominje da je u svim ostalim slučajevima (naplata PDV-a i drugih davanja) država u drugom isplatnom redu kao i ostali. To znači da tvrtke vjerovnice imaju ravnopravan status u stečaju svojeg dužnika kao i država.
Drugim riječima, jednake mogućnosti naplate i jednake visine naplate, tako da svi iz drugog isplatnog redu budu jednako (ne)zadovoljni. Tako je riješeno Stečajnim zakonom, ali budući da taj zakon nije Sveto pismo, može se mijenjati. Dakle, ako isključimo radnike, država bi mogla izmijeniti Zakon onako kako predlaže moj sugovornik poduzetnik ili se treba naći rješenje koje bi moglo zadovoljiti i tvrtke i državu.
Možda ovaj prijedlog dolazi u nevrijeme, kad se zbog pandemije ionako slabo puni državni proračun, pa bi ministru financija Zdravku Mariću, ako koji čudom ovo čita, mogao samo skočiti tlak jer čovjeku zaista nije lako. No možda bi se moglo porazgovarati o mogućim rješenjima za neka bolja vremena. 
POST SCRIPTUM
Odvjetnik Stjepan Lović iz Odvjetničkog društva Grubišić&Lović&Lalić istaknuo je da su sadašnja zakonska rješenja bolja od prijašnjih. Npr. vjerovnici iz drugog isplatnog reda naplaćuju svoj dug u jednakom iznosu, tj. jednako dijele ono što je ostalo od stečajne mase. Prije su prednost imali oni koji se prvi prijave, a i tu je država bila u prednosti jer je među prvima znala koja tvrtka ide u stečaj.