Budući da tijekom posebnih okolnosti nije moguće naplatiti zatezne kamate dužnicima, ima i poduzeća koja su radila gotovo cijelo vrijeme, ali ipak ne plaćaju zakupninu znajući da neće platiti zatezne kamate. Tako štete zakupodavcima
Prije nekoliko mjeseci u ovoj sam kolumni pisao o tome kako se tvrtka u stečaju ne može izbaciti iz poslovnog prostora, a ne može je se natjerati ni da plaća najam ako ne može (ili ne želi). Nazvao me opet vlasnik nekretnina čiji stric ima problema s pekarnicom u stečaju, ali nisam znao da stric ima još dva poslovna prostora koja je iznajmio dvjema tvrtkama.
Sad mu i one prave problem jer ne plaćaju zbog aktualne krize, iako su samo za vrlo kratko vrijeme obustavile posao. A ne plaćaju, tvrdi moj sugovornik, jer zloupotrebljavaju Zakon o dopuni Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (ZDZPONS), koji je stupio na snagu 18. travnja 2020. Međutim, tim zakonom propisan je prije svega Finin zastoj ovrhe nad novčanim sredstvima u odnosu na ovršenike fizičke osobe (čl. 25.a) za razdoblje od tri mjeseca, a u čl. 25.b piše još da za vrijeme trajanja posebnih okolnosti (vezano uz čl. 25.a) ne teče zatezna kamata. Iako sam znao za obustavu ovrha i (za ovu priču važnije) obustavu naplata zateznih kamata, kada sam pročitao taj zakon, nije mi bilo jasno kako to da se spominju samo fizičke osobe, a ne i pravne.
Novi i još noviji zakon
Nazvao sam sugovornika i pitao ga je li siguran da mu stric ne može naplatiti zatezne kamate zbog kašnjenja plaćanja najamnine, objasnivši mu da u Zakonu piše da se obustava odnosi samo na fizičke osobe. Odgovorio mi je da ni on nema pojma, ali da su stricu navodno rekli da se obustava odnosi i na tvrtke dužnike, ali nije znao reći tko mu je to rekao.
I mene je to zaintrigiralo s obzirom na to da sam, ponavljam, bio uvjeren da obustava naplate zateznih kamata vrijedi i za pravne osobe. Razgovarao sam s nekim bankarima koji su mi rekli da se članak 25.b odnosi i na pravne osobe bez obzira na to što to tako ne piše i da su im tako protumačili u nadležnim institucijama koji tumače zakonske odredbe. Moram priznati da mi opet nije bilo jasno, jer iako nisam pravni stručnjak, u Zakonu se izričito spominju samo fizičke osobe.
Odlučio sam opet dosađivati odvjetniku Stjepanu Loviću, koji mi je ljubazno objasnio kako je to riješeno. Naime, osim spomenutog Zakona od 18. travnja, nešto kasnije donesen je i Zakon o interventnim mjerama u ovršnim i stečajnim postupcima za vrijeme trajanja posebnih okolnosti (ZIMOSP), koji je stupio na snagu 1. svibnja. Odredbom čl. 3. ZIMOSP-a propisano je da se za vrijeme trajanja posebnih okolnosti zastaje s postupanjem u svim ovršnim postupcima. Ujedno je tim zakonom riješeno i da se obustavlja naplata zateznih kamata tvrtkama koje za vrijeme krize (tj. pandemije) ne plaćaju svoje obveze.
– Odredbom čl. 7. ZIMOSP-a, kao i odredbom čl. 25.b ZDZPONS-a propisan je zastoj tijeka zateznih kamata za vrijeme trajanja posebnih okolnosti, pa zakupodavac svakako neće moći obračunati i naplatiti zateznu kamatu na dospjele, a neplaćene iznose zakupnine za vrijeme trajanja posebnih okolnosti – objašnjava Lović.
U svibnju je postalo jasnije
Iako bankari tvrde, a i svi smo bili uvjereni, da se ZDZPONS-om riješilo to da se od 18. travnja ne obračunavaju zatezne kamate ni za fizičke, ni za pravne osobe, najvjerojatnije ta nepreciznost (da se u tom zakonu spominju samo fizičke osobe) natjerala je vlasti da drugim zakonom (ZIMOSP-om) dopune da se obustava odnosi i na pravne osobe.
Kako bilo, moj je sugovornik ipak bio u pravu, njegov stric ne može naplatiti zatezne kamate iako, tvrdi, tvrtke koje su unajmile te prostore zloupotrebljavaju tu činjenicu, pa ne plaćaju najam, odnosno platit će ga kada isteknu posebne okolnosti. Smatra da to nije u redu i naravno, to je sad pitanje moralnosti pojedinih ljudi jer ako su primjerice trgovine uglavnom radile, ili neke druge djelatnosti, i ostvarivale prihod, bilo bi u redu da ispune svoje obveze i prema iznajmljivačima. 
POST SCRIPTUM
Ipak, situacija nije beznadna za zakupodavce jer su Zakonom (ZIMOSP) definirana izuzeća od obustave ovršnih postupaka. Ovrhe se mogu provesti radi namirenja tražbine zakonskog uzdržavanja djeteta, prema osnovi dospjele, a neisplaćene plaće, naknade plaće ili otpremnine, ako je riječ o mjerama osiguranja iz kaznenog postupka te namirenja budućih obroka po dospijeću. Zbog potonjeg, objašnjava odvjetnik Lović, za tražbine za zakupnine koje na naplatu dospijevaju mjesečno (namiruju se ubuduće, po dospijeću), ne bi trebalo zaustaviti ovršni postupak. Međutim, naplata prema toj osnovi i primjena navedene odredbe ZIMOSP-a ovisit će ipak o tumačenju suda (ili javnog bilježnika) za postupanje u konkretnom ovršnom postupku.