Gordana Kovačević: Pred hrvatskim je ICT kompanijama perspektivna budućnost

U razvoju civilizacije uvijek postoje godine i okolnosti koje s vremenskim odmakom bolje razumijemo nego u trenutku kada su se događale. U nekim situacijama, bolje rečeno u prijelomnim trenucima u razvoju civilizacije nije bilo potrebno dugo čekati da bismo shvatili da je upravo tada započela transformacija dotada prevladavajućih modela života i rada u novu formu. Godina s kojom ssmo se oprostili dobar je primjer takve situacije, sve prije nje bilo je normalno, sve iza nje bit će opet normalno, samo drugačije.

Ljudi su uvijek težili smisliti nešto novo, iako je razvoj ponekad išao brže nego što su pojedinci mogli mentalno percipirati vlastite promjene. Ono što se u javnom prostoru tijekom 2020. godine uvriježilo kao „novo normalno“ zapravo je svojevrsni globalni društveni eksperiment nastao kao reakcija na ugrozu izazvanu pandemijom COVID-19. Bez obzira što je ponajprije riječ o zaštiti zdravlja i života ljudi, ipak je globalna reakcija na ugrozu dovela do nezamislivog pozitivnog ubrzanja digitalnih promjena pa i korištenja ICT tehnologija u svim sferama života. Eksperiment je vrlo brzo postao globalna stvarnost.

ICT industrija je pokazala veliku otpornost u krizi. S jedne strane, ljudi su češće i više koristili ICT tehnologiju u životu i radu, a s druge strane postao je vidljiv ogromni potencijal ICT-a u poticanju kreativnog potencijala drugih industrija i pojedinaca. U godini koja je iza nas, društvo je napravilo ogroman skok prema digitalizaciji, a povezanost koju omogućava ICT tehnologija djelovala je kao svojevrsni katalizator tih brzih promjena. Štoviše, ICT je u samo nekoliko mjeseci zauzeo poziciju ključne tehnologije u službi čovjeka i razvoja. 

Utjecaj ICT na zadovoljavanje ljudskih potreba

Prije nego se dotaknem utjecaja ICT-a na poslovanje, društvo i okoliš, podsjetila bih čitatelje Lidera na hijerarhiju ili piramidu potreba koju je definirao slavni psiholog Abraham Maslow. Ukratko, Maslow smatra da piramida potreba polazi od zadovoljenja materijalnih potreba nižeg reda koje su nužne za preživljavanje, pa se onda širi na potrebe za sigurnošću da bi tek tada došle na red potrebe koje nisu nužne za preživljavanje, a one spadaju u kategoriju potreba najvišeg reda takozvanih nematerijalnih potreba kao što su ljubav i pripadanje, poštovanje, iskrenost. Na vrhu piramide je potreba za samorealizacijom koja se kao potreba javlja u zrelijoj životnoj dobi ljudi.

Kada dublje analiziramo sve potrebe koje čovjek ima, dolazimo do zaključka da osnovne materijalne potrebe imaju veliki intenzitet, a njihovo zadovoljavanje je direktno vezano uz ekonomsku moć pojedinca. Zadovoljavanje nematerijalnih potreba na vrhu piramide, uključujući potrebu za kreativnim djelovanjem, vezano je uz društvene potencijale, međuljudske odnose i stupanj razvoja zajednice.

5G za ekonomski, društveni i kreativni stimulans

Ovdje dolazimo do uloge ICT tehnologije, odnosno 5G kao „otvorene inovacijske platforme“ u poticanju ekonomskog, društvenog i kreativnog potencijala naše zemlje kao kvalitetnog temelja zadovoljavanja potreba naših građana u narednim godinama.

Krenimo od ekonomskog utjecaja koj je presudan za zadovoljavanje materijalnih potreba suvremenog čovjeka.

Nedavno istraživanje koje su proveli Qualcomm Technologies i Ericsson, u suradnji s Analysys Mason, dalo je novi pregled 5G kao otvorene inovacijske platforme te otkrilo da bi njena puna primjena dovela do 210 milijari eura ekonomske koristi za Europu. U izvještaju se posebno navodi da bi ulaganje, a onda i korištenje 5G u klasterima: Pametna proizvodnja i logistika, Pametno ruralno, Pametno urbano i Pametne javne usluge moglo najviše utjecati na snaženje nacionalnog bruto-društvenog proizvoda (BDP) članica EU. Štoviše, objavljeni dokument pod nazivom 5G revizija akcijskog plana za Europu daje analizu troškova i koristi po državama i tržišnim segmentima te preporuke za ciljane javne investicije i promjene politika kako bi se potaknulo dobivanje najveće vrijednosti. Za svaki od klastera razrađeni su korisnički slučajevi pa se lijepo može vidjeti kakav bi utjecaj puna primjena 5G kao otvorene inovacijske platforme mogao biti u različitim industrijama, transportu, logistici, energetskom sektoru, poljoprivredi, zdravstvu, obrazovanju, turizmu i dr.

Među zemljama koje su obuhvaćene je i Hrvatska, a kao primjer navodi se klaster Pametno ruralno, koji obuhvaća dva korisnička slučaja, poljoprivredu i fiksni bežični pristup, procijenjen omjer troška i koristi od 4,3 na temelju projekcije troškova od 142 milijuna eura koji daju korist od 605 milijuna eura.  

Važno je naglasiti da 5G kao otvorena inovacijska platforma predstavlja kritičnu infrastrukturu koja je potrebna kako bi pomogla Europi da postigne održiv i uključiv ekonomski oporavak, otporan na izazove. U ovom kontekstu Ericsson je, kao tehnološki lider u 5G posvećen dovođenju sljedeće generacije povezanosti u svaki dio društva. Upravo zato vjerujemo da će EU u svojim planovima vezanim uz Digitalnu dekadu i Zeleni plan, dvama strateškim dokumentima koji definiraju naše okruženje do 2030. godine, ambiciozno osigurati vodeću ulogu 5G u pokretanju digitalne transformacije i dekarbonizacije svoje ekonomije. 

Zašto sam ovdje navela ove činjenice? Razlog je podizanje svijesti o ogromnom inovacijskom potencijalu novih ICT tehnologija. Štoviše, nedvojbeno je da 5G može biti tehnološki temelj transformacije cijele industrije kada je riječ o korištenju potencijalnih prilika za rast i inovacije. Rezultat će biti vidljiv i u dodatnom ekonomskom stimulansu koji je potreban Europi. Za zemlje to će biti vidljivo u rastu BDP-a, a za građane u rastu njihovog standarda.

Brojne koristi za društvo

Naravno, uz ekonomsku korist koju pokreću investicije, također je važno da se nova ICT tehnologije iskoriste za zadovoljavanje ostalih potreba modernog čovjeka kako bi ljudi bili zadovoljni, a društvo se razvijalo. U tom kontekstu izvjesne su brojne ključne koristi od 5G povezanosti za okoliš i društvo među kojima izdvajam:

• utjecaj na rad i sigurnost zaposlenika u novim uvjetima rada izvan ureda;
• mogućnost stjecanja novih znanja i vještina potrebnih za nove profile zaposlenika koje trebaju industrija i društva;
• organizaciju zabave i učenja na daljinu;
• smanjene emisije ugljičnih plinova i potrošnju energije;
• proizvodnju koja troši manje resursa;
• društvenu uključenost i jednaka prava pristupa informacijama;
• mogućnost kreativnog izražavanja i sinergiju u inovativnom pristupu. 

Sumirajući ono što od tehnologije očekujemo u odnosu na ono što nam tehnologija može dati, sa sigurnošću možemo reći da će 5G postati jedan od glavnih tehnoloških temelja otvorene inovacijske platforme na kojoj zajedno gradimo novu ekonomiju i društvo. Naravno, razdoblje pred nama nosi različite izazove pa i rizike na koje zajedno moramo odgovoriti kako bismo ih smanjili te povećali pozitivan učinak. Ti su rizici vezani uz strukturu postojećih industrija; raspoloživost novih profila stručnjaka u digitalnom okruženju na tržištu rada; promjene poslovnih modela i načina rada; brigu za zdravlje ljudi te neizvjesnost vezanu uz globalno okruženje.

Razlozi za optimizam

S obzirom na snagu i važnost ICT industrije za nacionalni ekonomski i tehnološki razvoj, mislim da je pred hrvatskim ICT kompanijama perspektivna budućnost. Posebno se to odnosi na one koje su se svojim kreativnim pristupom, aktivnostima i uspjesima pozicionirale na globalnoj karti. 

Kao predsjednica Ericssona Nikole Tesle, najvećeg hrvatskog izvoznika znanja i tehnološkog lidera čiji stručnjaci zajedno s kolegicama i kolegama iz cijelog svijeta, svakodnevno razvijaju nove ICT tehnologije, uključujući i 5G, gledam u budućnost s optimizmom. Taj optimizam temeljim ne samo na tehnološkom liderstvu nego i na snažnom vodstvu, pripremljenosti naše organizacije, snazi naših stručnih timova, globalnoj sinergiji kao i na odgovornom poslovanju i temeljnim vrijednostima koje živimo. 

Više od sedam desetljeća gradimo našu uspješnu priču kojoj doprinose svi naši dionici, a ponajprije naši zaposlenici. Oni svojim znanjem, radom i idejama pomažu da iz godine u godinu usprkos sve težim okolnostima, gradimo neke nove mostove suradnje, pozicioniramo se na tržištu i njegujemo ugled društveno odgovornog poduzetnika što sve čini zdrav temelj našeg kvalitetnog poslovanja.

Iskoristimo inovacijski potencijal

Imajući sve okolnosti na umu, pa i ove tehnološke, uvjerena sam da je ICT tehnologija tu na raspolaganju svima nama da ju kao emocionalno inteligentna bića iskoristimo na najbolji način. Za poticanje kreativnosti koja je imanentna nama ljudima, najvažnije su dvije stvari:

• što više i bolje komunicirati međusobno i povezati se kroz nove ideje i vrijednosti
• svrsishodno koristiti ICT tehnologiju za digitalnu transformaciju društva, a u kontekstu zadovoljenja potreba sadašnjih i budućih generacija.

Zahvaljujući sveopćoj povezanosti i otvorenosti platforme za inovacije današnje generacije, odnosno svi mi imamo jedinstvenu priliku da vlastitim idejama, razmišljanjima i prijedlozima konkretno sudjelujemo u ekonomskom i društvenom razvoju svoje zajednice.

U fokusu svih nas i naših aktivnosti mora biti čovjek sa svim njegovim potrebama jer jedino tako možemo postati bolji ljudi koji grade bolji svijet za sve nas.  

ČITAJTE LIDER U DIGITALNOM IZDANJU