Manjak zaposlenika, kad je o biznisu riječ, iz početne faze začuđenosti i očaja prešao je u fazu prihvaćanja, inovativnosti i prilagodbe. U borbi za stalne radnike poljopoduzetnici mijenjaju plodored da bi produljili sezonu. Hotelijeri kupuju hotele na zimovalištima da bi ljetne sezonce držali za stalno i zimi. A trgovci uvode petodnevni radni tjedan
U trenutku pisanja ove kolumne čini se vrlo izglednim da će suci u Hrvatskoj od sljedećeg tjedna opet u štrajk. Imaju tri zahtjeva: indeksaciju plaća, uvođenje platnih razreda i rješavanje materijalnih prava. Vlada bi o tome razgovarala u drugom kvartalu 2024., Udruga sudaca inzistira na tome da se prošlogodišnja obećanja ispune u prvom kvartalu. Zanimljivo, ni resorni ministar ni parlamentarni zastupnici ni opća javnost nisu sucima postavili jednostavno pitanje: Oprostite, a što ćete vi suci dati nama, poreznim obveznicima, u zamjenu za veća primanja?
Stanje na tržištu rada u Hrvatskoj posljednjih je godina toliko na strani posloprimaca da nikomu ne pada na pamet postaviti to logično pitanje. To je jedan od dokaza koliko se dramatično, u uvjetima velikim dijelom umjetno održavanog rasta BDP-a, mijenja jedno od tržišta. Tržište rada. I koliko ono utječe ne samo na biznis nego i na sustav vrijednosti i odnose u cijelom društvu. Suci traže mnogo, a zauzvrat ne nude ništa više nego što su nudili dosad. Tako je i na mnogim drugim podtržištima.
Ne puštaj dobrog sezonca!
Riječ je o tektonskim promjenama. Više nije najzahtjevnije smisliti i napraviti nov ili inoviran proizvod ili uslugu. Ni postaviti solare na krov upravne zgrade, pogona i skladišta. Sposobni od manje sposobnih počinju se razlikovati po inovativnosti u privlačenju i zadržavanju potrebne strukture zaposlenika. Manjak zaposlenika, kad je o biznisu riječ, nakon tri-četiri godine iz početne je faze začuđenosti prešao u fazu prihvaćanja, inovativnosti i prilagodbe.
Primjeri? Tko malo zna o poljoprivredi, upoznat je s pojmom plodoreda. Nije dobro na jednoj njivi godinama saditi istu kulturu. Bez zamjene kukuruza pšenicom prinosi počinju padati. Pa zbog toga nekima izgleda da proizvođači svaštare. Posljednjih godina razlog za svaštarenje, od kukuruza do kupusa, dobio je drugi fokus. Gazde gledaju da na njivama imaju posla što više mjeseci. Razlog? Onda mogu imati kvalitetniju, kako se to kaže, stalnu radnu snagu. A ne nepouzdane i svake godine nove sezonce. Prije nekoliko godina o tome je govorio vlasnik Osatina grupe Mirko Ervačić. Prošle godine jednaku taktiku zadržavanja Nepalaca počeo je primjenjivati manji poduzetnik iz zadarskog zaleđa. Osim rajčica, da bi produljio radnu sezonu, počeo je uzgajati i druge povrtne kulture. Svaštarenje šteti ekonomiji obujma, ali pomaže zadržavanju kvalitetnih radnika. O ‘plodoredu‘ se brinu i turističke kuće. Jedan od razloga zbog kojih je Valamar počeo kupovati hotele na zimovalištima jest mogućnost da konobare i kuhare s Jadrana izvan ljetne sezone angažira i u zimskoj sezoni. Opet, stalni radni odnos atraktivniji je od sezonskoga. Ili najava Krešimira Bubala, predsjednika Uprave Pevexa, da će uvesti petodnevni radni tjedan. Svakom zaposleniku bit će osigurana dva slobodna dana u tjednu. Bez obzira na to što će to tražiti nova zapošljavanja. Inovativni su i u Zubak Grupi. Rast broja korisnika tražio je više ljudi u kontaktnim centrima za asistenciju koji rade non-stop. Teško ih je naći pa se odlučilo kreirati vlastito softversko rješenje za upravljanje intervencijama.
Vrebanje otpuštenih
Veće plaće više nisu dovoljne. Tko ne bude inovativan u odnosu prema zaposlenicima, postat će nekonkurentan. Pogotovo uz državu koja zastarjelim zakonodavstvom, previsokim porezima na plaće ključnih zaposlenika i rušenjem sustava nagrađivanja populističkim zakonskim dizanjem najniže plaće hrvatske tvrtke čini ranjivijima na vanjskim tržištima.
Među inovativne pristupe moglo bi se svrstati i oblike, nazovimo to, industrijske špijunaže. Ima već poslodavaca koji strukturirano prate koja bi se konkurentska tvrtka (ili ona koja je u drugoj branši, ali ima slične profile zaposlenika) mogla naći u problemima. Pa se prije drugih kreće u lov na kadrove. Kad je lani staklana u Rogaškoj morala otpustiti dosta ljudi, a oni su dolazili iz Hrvatske, zagorski su poslodavci otpuštene brzo ‘razgrabili‘.
Zapošljavanje stranaca posebno je uzbudljiv dio ionako najuzbudljivijeg tržišta danas. Pa agencije, nakon Azije, počinju u Južnoj Americi vabiti potomke davno iseljenih Hrvata. Pogotovo iz zemalja pogođenih hiperinflacijom. Trljaju ruke i stručnjaci za učenje hrvatskoga. A nekretninski poduzetnici počeli su potresom ispražnjene zgrade u centru Zagreba pretvarati u, kako se to nekad zvalo, radnički smještaj. Pa su počele i pobune susjeda koji se ne mire da im se u zgradu čiji katovi počivaju na starim drvenim gredama useli osamdesetak osoba.
Čini se da tržište radne snage postaje mnogo zanimljivije za praćenje od donedavno popularnih tržišta energije i sirovina.