Hrvatski poduzetnici kojima je zbog odluka Nacionalnog stožera za civilnu zaštitu onemogućen rad, nisu temeljem odluka o ustavnosti Ustavnog suda izgubili bitku, a još su manje, borbenim rječnikom rečeno, izgubili rat. Naime, pred njima je cijeli splet pravnih mogućnosti koji im stoji na raspolaganju, a jedna od njih jest i pokretanje tužbi protiv države zbog odluka Stožera i zahtjevi za naknadu štete.
Kako kaže odvjetnik Danijel Pribanić, poduzetnici imaju pravo tužiti državu i putem općinskih sudova tražiti pravdu, a premda i on sam procjenjuje da će na toj instanci gubiti tužbe valjalo bi, napominje, biti uporan i inzistirati na svojim pravima, jer pravo na obavljanje poslovne djelatnosti jest jedno od ljudskih prava, sve do Vrhovnog suda.
- Tijekom postupka treba tražiti od sudova da Europskom sudu u Luksemburgu postave pitanje jesu li odluke stožera bile proporcionalne svrsi koju su trebale ispunjavati, kako bi se ponovno o istim pitanjima raspravljalo ovaj put ne pred Ustavnim sudom RH nego pred središnjim sudom Europske unije. Vrhovni sud ima obvezu tražiti tumačenja od suda u Luksemburgu je li Hrvatska davanjem ovlasti Stožeru, postupala u skladu s Poveljom EU o temeljnim pravima i drugim pravnim izvorima koji štite prava poduzetnika u EU - rekao je Pribanić.
Prema njegovu mišljenju, tu bi moglo biti iznenađenja jer bi se na razini Europe jasno utvrdilo u kojim državama su i na koji način ograničavana ljudska prava, a već sad znamo, kaže Pribanić, da je to bilo različito od zemlje do zemlje i da su uglavnom mjere provođene putem zakona, a ne obveznih preporuka.
- Vjerujem da bi taj sud dobro objasnio pitanje proporcionalnosti mjera i legitimne svrhe koju su te mjere trebale postići, jer iz jučerašnjeg priopćenja Ustavnog suda vidim da je kao legitiman cilj mjera priznata zaštita pučanstva od zaraznih bolesti, što je blanketna odredba bez ikakve konkretizacije u bilo kojem propisu - kaže Pribanić i dodaje da mu nije jasno kako je o tako složenom pitanju moguće raspravljati sat ili dva, kad obično ročište pred sudom prvog stupnja traje toliko.
- Mi zapravo ni dalje ne znamo što određeni broj zaraženih ili umrlih od bilo koje zarazne bolesti, znači po pitanju ograničenja sloboda i prava, gdje se ograničenja primjenjuje i koliko traju, sve se čini kao improvizacija i rezultat nekakvog pregovaranja stakeholdera - kazao je Pribanić.
Cijelo vrijeme ove krize ne postoji nikakva razumna mogućnost parlamentarne kontrole odluka donesenih u krizi, podsjeća odvjetnik Pribanić koji vjeruje da će izdvojena mišljenja naših ustavnih sudaca po tim pitanjima biti od velike važnosti za sve one koji će pokušati naplatiti štetu od države u budućim postupcima, jer će predstavljati sustavno prikazane mjere i pregled prava koji se na njih odnosi.
- Izdvojena mišljenja su inače indikator kako oko neke teme nema konsenzusa među stručnjacima i takva situacija omogućuje Ustavnom sudu i drugim sudovima da promijene praksu, prilagode tumačenje i tako dalje. Izdvojeno mišljenje je jedan od najjačih argumenata koje stranke imaju kad tuže državu sudu u Strasbourgu kad traže pravo na žalbu - objašnjava Pribanić.
Prema njegovim riječima, sudskim postupcima bi se moglo postići da svi koji smatraju da im je nastala šteta, traže naknadu štete od države po pravilima europskog prava pred domaćim sudovima. Ukratko, to bi značilo da bi se praktički zaobišlo odredbe našeg Ustava i odluke Ustavnog suda, kao što je to postignuto u lex Škibola kod zakonom propisane ništetnosti kredita s austrijskim kreditnim zadrugama, ili CHF slučajevima koji pristižu u Luksemburg iz cijele Europe.
- Sudski bi postupak oportuno trebala podnijeti udruga poduzetnika, kako bi on imao obilježje kolektivne tužbe, ali ne postoji zapreka i da svatko za sebe podnese tužbu - napominje odvjetnik Pribanić te navodi da je dovoljan samo jedan sudac općinskog ili višeg suda koji će dobiti tužbu nezadovoljnog poduzetnika i koji će pitati sud u Luksemburgu jesu li mjere bile sukladne europskom pravu, ili koji će jednostavno primijeniti europska pravila o naknadi štete od države izravno primjenjujući europsko pravo, što je manje vjerojatno.
Vrhovni sud ima obvezu postavljanja prethodnog pitanja ako stranka tako predloži, i sad je na pravnoj struci i poduzetnicima da odvažu rizike i, za slučaj postojanja dokaza o nastaloj šteti, poduzmu sljedeće pravne korake. Pravna zaštita bi mogla doći i od suda u Strasbourgu, ali je za to potrebno iscrpiti sve pravne mogućnosti u vlastitoj zemlji, što će uslijediti tek za koju godinu.