U ‘Pravdi‘ smo katkad znali pisati o pogreškama koje čine jedinice lokalne samouprave (JLS) donoseći nezakonite akte zbog nepoznavanja propisa, koje onda Visoki upravni sud (VUS) ukine. U slučaju koji slijedi sve mi se čini da nezakonita odluka nije donesena iz neznanja, nego namjerno, da bi se nekomu pogodovalo.
Naime, Grad Trogir donio je Odluku o nerazvrstanim cestama koja je stupila na snagu 29. veljače ove godine. Kako je u zahtjevu za ocjenu zakonitosti napisala podnositeljica (navode se samo inicijali te da živi u Portugalu), osporavana odluka objavljena je bez grafičkog prikaza i popisa nerazvrstanih cesta i smatra da je protivna javnom interesu i konvencijskim pravima.
Naglasila je da ni jedan dio njezine nekretnine nikada nije bio korišten za promet prema bilo kojoj osnovi niti je to put pristupačan većem broju korisnika. Osim toga, tvrdi da je Odluka donesena na nezakonit način i predstavlja samovolju Grada Trogira kako bi se pogodovalo interesu pojedinca – druge fizičke i pravne osobe, a sve kako bi ta osoba nauštrb vlasništva podnositeljice ostvarila profit.
Smatra da je za odluku o nerazvrstanoj cesti na njezinoj čestici potrebno ispunjavanje pretpostavki prema Zakonu o cestama (ZOC), prije svega da je nekretnina zaista prije 1997. odnosno 2011. imala status nerazvrstane ceste (čl. 131., st. 7.). Ništa od toga, kako se može zaključiti čitajući presudu VUS-a, nije utvrđeno. No podnositeljica ističe još jednu pogrešku gradskih otaca Trogira jer navodi da su se oni za donošenje takve odluke pozvali na čl. 109. ZOC-a, naglasivši da ZOC u tom smislu ne daje ovlasti JLS-u, pa je predložila VUS-u da ukine takvu odluku.
Drugo mišljenje
Očitovalo se i trogirsko gradsko poglavarstvo, koje smatra da je odluka zakonita te da je njome zaštićen javni interes (a ne pojedinačni, kako tvrdi podnositeljica). Iako je podnositeljica naglasila da ta privatna površina nikomu ne služi kao pristupna do većeg broja građevinskih čestica, u Poglavarstvu tvrde suprotno – da služi te se prema definiciji ZOC-a smatra nerazvrstanom cestom.
Pritom doznajemo da je dio te čestice već bio asfaltiran kada je donesena odluka i da su se tim putom navodno koristili vlasnici obližnjih građevinskih parcela jer u svom odgovoru Poglavarstvo kaže: ‘Katastarska čestica 5995 k. o. T. nije u cijelosti nerazvrstana cesta, već samo njezin asfaltirani dio koji se na dan stupanja na snagu Zakona o cestama koristio za promet vozila po bilo kojoj osnovi i koji je bio pristupačan većem broju korisnika.‘
Pritom Poglavarstvo smatra pogrešnim zaključak podnositeljice da Gradsko vijeće Grada Trogira nema ovlast donositi takve odluke, jer je upravo u članku 109. Zakona o cestama propisano da JLS uređuje vrste, opseg i rokove izvođenja radova redovitog i izvanrednog održavanja nerazvrstanih cesta te kontrolu i nadzor nad izvođenjem tih radova i propisuje prekršajne odredbe.
Pravedna naknada
VUS je poništio spomenutu odluku na zadovoljstvo podnositeljice zahtjeva jer je prihvatio njezin argument da čl. 109. ZOC-a ne daje ovlast JLS-u da određuje koje su ceste nerazvrstane. Naime, čl. 109. ZOC-a uređuje zaštitu nerazvrstanih cesta, ali ne ovlašćuje JLS na određivanje koje su to nerazvrstane ceste.
Sada očito gradski oci moraju pronaći drugo rješenje. Iako ne mogu staviti ruku u vatru, čini mi se da je ovdje netko iskoristio odsutnost vlasnice zemlje koja živi u Portugalu pa asfaltirao put do pristupne čestice, a onda zatražio da se legalizira, premda se nije vodio kao nerazvrstani put ni 1997. ni 2011. Prema mojemu mišljenju, bilo bi korektnije da je Grad Trogir izvlastio vlasnicu uz pravednu naknadu kako bi se napravio put, nego da to legalizira na sumnjiv način.
POST SCRIPTUM
Vlada premijera Andreja Plenkovića donijela je odluku da na dan Svih svetih mogu raditi specijalizirani objekti (prodaja cvijeća, cvjetnih aranžmana, svijeća, lampaša), što je, kako je zaključeno na njezinoj sjednici, u skladu s pozitivnim propisima.
Mnogi su napali Vladu da time sebi skače u usta, da je odluka populistička jer nije htjela slušati primjedbe koje su joj upućene pri izglasavanju Zakona o trgovini kojim je zabranjen rad nedjeljom. Ja bih ipak dodao da je Vlada naknadno shvatila svoju pogrešku i povukla takav potez, no treba se zapitati koliko je dobro nekakvom odlukom ispravljati loša zakonska rješenja. Hoćemo li i druga loša zakonska rješenja tako ispravljati? To više stvara pravnu nesigurnost nego što ispravlja nepravde!