Konferencije i edukacije
StoryEditor

Dekarbonizacija Hrvatske stajala bi 39 milijardi eura, ali prilike su pred nama. Industrija je na redu

16. Lipanj 2023.
ENERGETSKA BUDUĆNOST HRVATSKE, Neven Duićfoto Rene Karaman

Dekarbonizacija Hrvatske stajala bi oko 39 milijardi eura. I to je računica rađena u vrijeme kad su energenti bili najskuplji, premda današnjim cijenama trošak prelaska Hrvatske na obnovljive izvore energije (OIE), solare, vjetar i vodik, stajao bi daleko manje. Izračunao je to tim profesora Nevena Duića, hrvatskog znanstvenika i redovitog profesora na Fakultetu strojarstva i brodogradnje koji je na Liderovoj konferenciji Energetska budućnost Hrvatske održao predavanje na temu Hrvatske energetske tranzicije s naglaskom na ubrzanu dekarbonizaciju.

- Repetitio est mater studiorum pa zato želim ovo i ponoviti da svima bude jasno: obnovljivi izvori energije su najjeftiniji i masovna solarizacija, koja je upravo u tijeku, kao i prelasci na druge obnovljive izvore energije, dovest će do smanjenja cijene energije i to može mnoge iznenaditi - istaknuo je prof. dr. sc. Duić. A to se već i počelo događati, rekao je Duić i dodao kako je trenutno najviše investicija u Europi i u Hrvatskoj u obnovljive izvore energije. Podsjetio je da je samo u svibnju, na razini cijele EU, po prvi put proizvedeno više energije iz obnovljivih izvora nego iz fosilnih izvora.

- Taj će udio biti sve veći u budućnosti, takvim ćemo promjenama tek svjedočiti - istaknuo je prof. Duić dodavši da će se sa sve većom proizvodnjom energenata iz OIE bilježiti i sve veći viškovi koji će se moći iskoristiti za grijanje, za toplovode, za napajanje električnih vozila, ali i za proizvodnju vodika za industriju. Naglasio je i to da vodeće svjetske kompanije iz energetskog sektora prestaju ulagati u fosilne izvore, a veliki dio njih prebacuje se na nove projekte kroz obnovljive izvore energije, ali ti se projekti provode kroz novoosnovane kompanije.

- Takav je trend i u Hrvatskoj. Pa i Enna, primarno plinski distributer, danas ‘drži‘ 50 posto hrvatskog solarnog sektora, INA sve više prelazi na ‘offshore‘, puno je i potencijala za vjetar u Sjevernom Jadranu, a plutajuće elektrane dat će također velike količine energije. Imat ćemo dovoljno i za nas i za izvoz, Talijani su željni energije, a dio toga se može koristiti za proizvodnju vodika, a ako ne bude dovoljno pokrit ćemo 2035. uvozom, ali značajno manje nego danas - istaknuo je Duić.

Najveći potencijal u vodiku

Kako zamijeniti plin, bila je još jedna tema njegove prezentacije. Biometan je dobar izvor, kaže, ali njega nema dovoljno, ugljen i nafta ne mogu biti zamjena, a najveći je potencijal u vodiku.

- LNG će ipak biti izvor plina do 2035. - napomenuo je i dodao da će kroz idućih 10 godina najveći problem i izazov predstavljati mreža u koju se nije ulagalo.

Njegovi savjeti za kvalitetan početak dekarbonizacije prestati subvencionirati plin, poticati širenje toplinskih mreža, subvencionirati zamjenu plinskih kotlova dizalicama topline u kućama, ubrzati izgradnju obnovljivih izvora energije te poticati izgradnju elektrolizatora u industriji za vodik u industriji.

A o vodiku je zanimljivu prezentaciju pod nazivom ‘Vodik – mit ili hit‘ imala Ankica Kovač, s Fakulteta strojarstva i brodogradnje. Projekti postoje, diljem svijeta se već ulaže oko 100 milijardi dolara u projekte vodika, a vodik već sad, podsjećam, utječe na geopolitiku. Vodik se dobiva iz obnovljivih izvora energije, pa tako zemlje bogate izvorima OIE imaju potencijal postati izvoznicima vodika.

image

ENERGETSKA BUDUĆNOST HRVATSKE, Ankica Kovač

foto Rene Karaman

- I Hrvatska tu ima priliku. Uz sve svoje kapacitete s OIE možemo pokriti i svoje potrebe i izvoziti - istaknula je prof. Kovač i dodala da zemlje koje nemaju tolike izvore kao mi već sad stvaraju međudržavna savezništva. Navela je i primjer Njemačke koja je u Namibiji sklopila sporazum vrijedan 10 milijardi dolara za solarne elektrane i proizvodnju vodika.

Prilike za vodik vidimo u, dodala je, industriji, transportu, sektorima koje je teško elektrificirati i u sezonskoj pohrani energije.

- EU ima strategiju za vodik, svoj posao odradila je i Hrvatska pa tako i mi imamo svoju Strategiju za vodik. Znanost je odradila svoj dio pola, politika prati naš korak, sada je sve na industriji - zaključila je Kovač.

14. srpanj 2024 14:08