Končar se okrenuo obnovljivim izvorima energije, koji su itekako utjecali na izvoz, čak i prije nego što se prema tome odredila politika Europske unije, započeo je Gordan Kolak, predsjednik Uprave Končara, svoje predavanje pod nazivom ‘Kako je Končar uspješno iskoristio europsku ‘zelenu agendu‘ u sklopu 11. Liderove konferencije ‘Pametni znaju čemu služi izvoz‘.
– Končar danas, kao najveći domaći neto izvoznik, ostaje nositelj razvoja u područjima obnovljivih izvora energije, elektroenergetskih mreža i javne elektromobilnosti – naglasio je Kolak.
Ako ćemo razvijati hrvatsko gospodarstvo, moramo krenuti od doma, dodao je i nastavio da se svaki Končarov proizvodni pogon nalazi u Hrvatskoj i to se neće promijeniti.
– Kod kuće moramo graditi sve kompetencije koje su potrebne za daljnji rast i razvoj. Bit ćemo pouzdan partner u digitalnoj transformaciji. Ne samo u svojoj, već u digitalnoj transformaciji cjelokupnog društva, a snažnim razvojem ćemo doprinositi upravo tim ciljevima koje smo definirali – rekao je Kolak.
Ukoliko budemo stidljivo povećavali kapacitete obnovljivih izvora energije, dodao je, nećemo kao zemlja doći tamo gdje želimo biti kada je u pitanju održivost i svi izazovi koji nas očekuju kada je riječ o klimatskim promjenama koje ne dotiču samo Hrvatsku, već cijeli svijet.
– Volimo misliti da je Europa prva po obnovljivim izvorima energije jer nastojimo biti klimatski neutralan kontinent, ali nismo prvi u tome. Drugi smo iza Kine po pitanju takvih ulaganja. One promjene koje se događaju u Kini su toliko brze da ih više nitko ne može stići. Procjenjuje se da Kina čini 58 posto ukupnog tržišta obnovljivih izvora energije. Nema solarnog panela u Europi koji nije došao iz Kine, nema izgradnje elektrana u kojoj nije sudjelovala neka kineska kompanija. Sve europske tvrtke ne mogu zadovoljiti potrebe klimatskih politika kroz promjenu paradigme energetike bez Kine. Značajno trebamo ulagati u te kapacitete i stvoriti svijet u kojemu je važno ulagati u takve sustave. Pitanje je koliko je deklarativno usmjerenje da ćemo napraviti značajan zaokret, a da se pritom ne pita industriju koji su naši kapaciteti i što nam treba da to ostvarimo – upozorio je Kolak.
Posljednji panel na konferenciji dotakao se važnosti primjene ESG principa u izvoznom poslovanju. Na njemu je sudjelovao i Željko Marić iz Ferro-Preisa, koji je pričao o tome kako je industrija u kojoj ta kompanija posluje na neki način demonizirana.
– Suvremene ljevaonice spadaju u ‘demoniziranu‘ proizvodnju u Europi, a mi smo s druge strane izvrstan primjer kružnog gospodarstva. Mi naime u svojoj proizvodnji koristimo čak 70 recikliranog materijala, naša emisija ugljičnog dioksida smanjena je na stope veće stambene zgrade, a oko 70 posto energije koju trošimo dolazi iz obnovljivih izvora energije. Uz to, imamo razne certifikate za upravljanje okolišem i da svi slijede ESG kao mi, to bi sve bila naša komparativna prednost – rekao je Marić.
Krešimir Paić iz Eccos inženjeringa pričao je o tome kako je glavni posao njegove tvrtke pomoći drugima da uz pomoć podataka racionalnije koriste električnu energiju.
– Naš core business je pomoći ljudima da manje plate električnu energiju, a to smo svojedobno radili i za Dalmacijacement odnosno Cemex. Analizirali smo njihovu potrošnju i dali podatke kada i koliko najviše troše te su također zahvaljujući našim podacima mogli predvidjeti potrošnju. Zahvaljujući tome dobili su popuste od dobavljača električne energije, a kada je bila kriza njihov vlasnik je zatvorio druge pogone koji te podatke nisu imali – rekao je Paić i dodao da slične analize danas rade za električnu infrastrukturu podatkovih centara u Frankfurtu, koja sada troši oko 600 megavata struje, što je snaga jednog Krškog.
Podaci su ključni za ESG, dodao je i Uroš Zajc iz Dun & Bradstreeta, koji rade analizu održivih kriterija za dobavljače i partnere raznih tvrtki. Takve podatke, rekao je, traži sve veći broj tvrtki.
Snježana Poljanek iz DHL Internationala istaknula je kako je za tu tvrtku održivost jedan od poslovnih prioriteta, a od 2021. ključne pokazatelje održivosti pokazuju kroz svoja izvješća. Trendove o održivosti primjećuju i kod drugih izvoznika, a kako je zaključila Poljanek, preko 60 posto njihovih stalnih kupaca zainteresirano je za održivo gorivo u avio prijevozu, dok preko 66 posto novih kupaca žele održiva pakiranja i održive transporte.