O najnovijim trendovima u ulaganju te formalnim barijerama u ulaganja koje se podižu na razini Europske unije kao i ključnim pozitivnim učincima izravnih stranih ulaganja na ekonomiju na Financijsko-investicijskom forumu će 6. lipnja govoriti vlasnik Instara Boris Teški.
Ususret svom predavanju Teški nam kaže da se prilike za rast tvrtke dominantno vide u prilikama otvorenog pristupa tržištu EU, a ovisno o mjestu prebivališta investitora, neki traže prilike u europskoj, domaćoj proizvodnji, neki u nižim troškovima poslovanja, a neki u bržem logističkom pristupu ključnim tržištima, kaže Teški.
- Paradigma ulaganja se nikad neće promijeniti, a to su dugoročna stabilnost (ekonomska i politička), pristup velikim tržištima, sirovinama i dostupnost educirane radne snage su ključni faktori, ali i beneficije (dugoročne porezne i adminstrativne stimulacije) utječu na konačne odluke investitora – objašnjava Teški zaključujući da se kao ključan faktor ulaganja u Hrvatskoj i CEE regiji pokazuju članstvo u EU te sama veličina europskog tržišta te sve bolja prometna povezanost.
Najbrži rast hrvatskog gospodarstva dogodio se između 2000 i 2008. godine te je Hrvatska s ukupnim rastom BDP-a od 40 posto u osam godina bila među najbrže rastućim gospodarstvima svijeta. Taj je rast stvoren rastom domaće potražnje, tj. osobne potrošnje i investicija financiranih priljevom kredita i kapitala iz inozemstva. Prosječni priljev novca u tom razdoblju po navedenim osnovama iznosi skoro 14 posto BDP-a godišnje, a vrhunac dostiže 2008. godine s priljevom od 18 posto BDP-a, rekao je za Lider Damir Odak, član revizijskog odbora u Europskoj središnjoj banci koji će na Liderovom Financijsko-investicijskom forumu 5. lipnja govoriti o dva modela rasta hrvatskog gospodarstva u 21. stoljeću.
Ranjivost tog prvog modela, kaže Odak, bio je visoki trgovinski deficit koji je doveo do brzog rasta inozemnog duga te porasta zaduženosti i građana i gospodarstva.
- Godine 2010. naglo se smanjuju ti priljevi što zaustavlja rast domaće potražnje. U tim se okolnostima BDP prvo brzo smanjuje, a zatim nastavlja polako klizati prema dolje. Recesija koja je uslijedila jedna je od globalno najduljih, te traje 2009-2015 – podsjeća Odak dodajući da recesiju konačno prekida rast turizma, a taj rast uspio je povećati domaću potražnju, što obnavlja rasta BDP-a, razmjerno čvrst, ali sporiji nego u prethodnom desetljeću.
Novi model sličan je starom po tome što gospodarski rast polazi od rasta domaće potražnje. Razlikuje se, tvrdi, po tome što potrošnju sada financiraju turistički priljevi, priljevi od doznaka iseljenika i priljevi iz EU fondova.
- Ovaj model je robustan jer ne stvara neravnoteže. Gospodarstvo će rasti dok god ti priljevi budu rasli – navodi Odak napominjući da, iako robustan, model ima nekoliko ograničenja.
Prvo je što je rast ograničen rastom turističkog priljeva, a rast turizma ovisi o potražnji, raspoloživim kapacitetima i radnoj snazi. Nadalje, rast kapaciteta u turizmu provodi se skoro isključivo kroz prenamjenu stambenih nekretnina u apartmane. Velikih ulaganja u nove smještajne kapacitete nema.
- Rast turizma treba rezervoar osposobljene, ali siromašne radne snage. Imućni ljudi neće mijenjati plahte i prati kupaonice. U trenutnoj demografskoj i gospodarskoj situaciji Hrvatska takovim rezervoarom ne raspolaže, te će dinamičan rast turizma zahtijevati alternativne izvore radne snage – objašnjava Odak koji kao idući problem navodi monokulturu.
Turizam raste brže od ukupnog gospodarstva, povećavajući svoj relativni značaj. Samo godišnji inozemni priljevi od turizma porasli su od 2013. do 2023. godine s 12 na 18 posto BDP-a. Kad se na to dodaju multiplikativni učinci potrošnje iznajmljivača i uposlenika, kao i investicije u građevine koje su velikim dijelom pokretane turizmom, kaže Odak, dolazimo skoro izvjesno iznad 30 posto BDP-a, a to je razina na kojoj postoji očita ovisnost ukupnog gospodarstva, ali i fiskalne i financijske stabilnosti o jednoj djelatnosti. Pojednostavljeno govoreći, bez rekordne sezone nema dinamičnog gospodarskog rasta.
- Ostali izvori priljeva, doznake i EU fondovi dosižu svoj maksimum tijekom narednih par godina, te će se poslije toga smanjivati. Kad se na to doda demografska situacija i brzi rast prosječne starosti stanovništva, održavanje rasta na ovoj razini biti će zahtjevno, a njegovo ubrzavanje teško moguće – tvrdi Odak navodeći privlačenje proizvodnih inozemnih izravnih ulaganja i stvaranje modela rasta koji ne bi ovisio samo o rastu domaće potražnje kao preduvjet ubrzanja rasta.
- Međutim, ostvarenje takve ambicije tražilo bi bitne promjene u pristupu gospodarstvu kakve nitko od sudionika na posljednjim izborima nije predlagao – zaključuje Odak.