Izvoz na kojem ne zarađujemo više ne radimo, istaknula je to Martina Dalić, predsjednica Uprave Podravke koja je na Liderovoj konferenciji Pametni znaju čemu služi izvoz predstavila uspješnu izvoznu praksu te kompanije. Nije oduvijek bilo tako, Podravka je izvozila svoje proizvode na tržišta na kojima nije ostvarivala zaradu, pogotovo u okruženju i to se moralo promijeniti. Takva je odluka uključivala restrukturiranje tržišta i proizvoda, kao i proizvodnih procesa u koje je tvrtka uložila značajna sredstva kako bi na stranim tržištima mogli konkurirati kompanijama kao što su Unilever ili Mondelez, a ta se strategija pokazala itekako uspješnom.
- Izvozni su rezultati, kao i pokazatelji zarade na uzlaznoj putanji, što je dokazalo da hrvatski prehrambeni proizvod ili proizvod široke namjene može biti proizveden na temeljima izvrsnosti i naplaćen na način da donosi dobrobit i našim radnicima, i državi kroz rast poreza, ali i našim dioničarima. Bez toga izvozni procesi nemaju smisla - istaknula je Dalić i istaknula da se prije te ključne odluke trebalo suočiti s brojnim izazovima poput činjenice da domaće tržište zbog demografije sigurno neće rasti i nisu jedino tržište za izvoz zemlje u okruženju. Stoga su se i udružili s Atlanticom kako bi izašli na tržište Austrije, te SAD-a. Naime, Podravka preko Atlantica distribuira i prodaje svoje proizvode na austrijskom tržištu, a zahvaljujući Podravkinim vezama na američkom je tržište izašao Atlantic, ali i neki drugi proizvođači iz jugoistočne Europe.
Mentalitet čuđenja
- Ono što me najviše čudi kod te naše suradnje oko izvoza je čuđenje što samo po sebi govori i o našem okruženju i mentalitetu - istaknula je Dalić koja je u nastavku svog izlaganja pričala o važnim stupovima Podravkina izvoza. Podravka, rekla je pritom, svoj proizvod mora prodati dva puta, prvo trgovcima na malo, a onda krajnjim potrošačima, a najvažnija karika u tom pogledu je odnos s distributerima koji Podravka njeguje desetljećima, no to ne znači da se trgovci i potrošači smiju zapostaviti. Trendovi se moraju pratiti.
Što se izvoza tiče, spomenula je da je Podravka čak 70 posto prihoda danas ostvaruje izvan hrvatskog tržišta u dijelu prehrane, a kad je farmacija i pitanju udio izvoza u prihodima kreće se od 50 do 60 posto prihoda.
- Pritom ne smijemo zaboraviti da hrvatski izvoz čini tek jedan promil svjetskog izvoza i da smo mi na svjetskom tržištu jako mali i da je potreban veliki napor da se izvezu naši proizvodi - napomenula je Dalić.
Agencija za izvoz?
Uoči izlaganja Martine Dalić, održan je panel pod nazivom Budimo realni, tražimo nemoguće, na kojem su sudjelovali Sergio Galošić iz Amelicor Group, Josip Pavković iz HBOR-a, Boris Popović, predstavljajući Alarm automatiku, Iva Rogović Lekić iz Marsch McLennana te Želimir Kramarić, predstavnik HAMAG-BICRO-a. Zaključak tog panela bio je da bi Hrvatskoj bila itekako potrebna Agencija za izvoz, jedan institucija, tzv. one-stop-shop koja bi bila tu kao podrška za sve probleme i izazove koje imaju domaći izvoznici.
Popović je istaknuo da bi jedna od glavnih uloga takve agencije, da se osnuje, da promijeni reputaciju Hrvatske kao primarno turističke zemlje koja je još jedino poznata kao sportska nacija, a ne kao destinacija u kojoj nastaju proizvodi poznati na stranim tržištima, što otežava poduzetnicima koji izvoze.
- Da je Alarm automatika njemačka tvrtka, bilo bi nam kudikamo lakše prodavati svoje proizvode na stranim tržištima - rekao je Popović.
Rogović Lekić je također navela da nam treba takva agencija, pa čak i za osiguravateljske tvrke koje izvoze hrvatski rizik.
- Mogli smo primjerice, kao Maroko, koji je donekle zemlja trećeg svijeta, izvesti rizik od potresa, ali smo tu priliku propustili pa danas imalo neobnovljene dijelove Hrvatske i glavnog grada - istaknula je Rogović Lekić.
Potpore za sajmove
I Galošić iz Amelicor Group, koje stoji iza Klimaopreme, naveo da nam treba Agencija za izvoz, a pogotovo nam treba, naglasio je, fond za garancije pogotovo za poduzetnike koji izvoze usluge velike vrijednosti.
- Za poslove veće od 100 milijuna eura na stranim tržištima od nas se traže jamstva za dovršenje posla, a mi se za to obraćamo bankama koje nas gledaju kroz kolaterale, to druge kompanije s kojima se natječemo nemaju - istaknuo je Galošić koji je pričao i kako izvoznici trebaju veću potporu države i kod odlazaka na međunarodne sajmove. I logističku i financijsku potporu.
Na panelu se još i moglo čuti da će i HBOR i HAMAG-BICRO nastavljati potpomagati poduzetnicima u izvozu, a rečeno je da i te institucije osjećaju da nikad nije bilo toliko novca na raspolaganju za gospodarske subjekte što smo mogli čuti na prvom dijelu konferencije.