Otvorena je 14. Liderova konferencija Budućnost obiteljskih tvrtki namijenjena vlasnicima i menadžerima koji rade ili će raditi u obiteljskim tvrtkama, pravnicima, konzultantima, predstavnicima državnih institucija kojima je u interesu da se obiteljske tvrtke što bolje i brže razvijaju, financijskim institucijama te savjetnicima za specifične teme za obiteljsko poduzetništvo.
Obiteljske tvrtke čine vrlo važan i neizbježan faktor gospodarstva svake zemlje. Pretpostavka je da u Hrvatskoj više od 50 posto zaposlenih proizlazi iz takvih obiteljskih tvrtki, što samo po sebi govori o koliko se jakom i važnom subjektu radi.
Obiteljski posao je dominantan u strukturi gospodarstva, ali jedinstvenost interakcije vlasništva, upravljanja i sukcesije u velikoj mjeri je zanemarena u razumijevanju strateške orijentacije i performansi takvih tvrtki. Zbog utjecaja obiteljskog poduzetništva na nacionalne ekonomije u mnogim razvijenim zemljama se sve više govori o potrebi primjena različitih programa i instrumenata ekonomske politike koje prepoznaju specifičnosti obiteljskih poduzeća.
Okupljene je pozdravio glavni urednik Lidera Miodrag Šajatović napomenuvši da je, u moru konferencija o startupovima, ovo jedna od rijetkih konferencija namijenjena obiteljskim tvrtkama
– Zajednici, odnosno nama svima zajedno, trebaju i jedni i drugi. Potrebni su i startupovci, oni koji kreću od nule, jednako kao što je potreban i opstanak obiteljskih tvrtki u kojima će tranzicija biti provedena što je bolje moguće – poručio je glavni urednik Lidera.
– Ekipa iz garaže kreće iz nule i oni često zavide nasljednicima obiteljskih tvrtki, ali startupovci smiju propasti, uobičajeno je reći da je normalno da uspije jedan od deset startupova, no kod obiteljskih tvrtki to ne važi jer se očekuje da mora uspjeti – naglasio je Šajatović dodajući da je letvica za obiteljske tvrtke puno više postavljena te da je mladima iz obiteljskih tvrtki zapravo puno teže nego startupovcima.
Na hrvatskom tržištu klimatizacijske opreme početkom prošle godine došlo je do značajne konsolidacije kada je jedan od najvećih europskih i svjetskih distributera klimatizacijske i rashladne opreme, švedski Beijer Ref, tvtka koja je inače izlistina i na burzi u toj zemlji, preuzeo 80 posto udjela u splitskom Deltronu koji je, pak, lider na hrvatskom klimatizacijskom tržištu, kao i u susjednim zemljama. Upravo je to iskustvo vlasničke tranzicije bio primjer o kojem se pričalo na prvom panelu konferencije pod nazivom Koji je sljedeći korak za Vaš biznis?
Ante Drnasin, osnivač i danas jedan od manjinskih vlasnika Deltrona te član uprave društva, ispričao je okupljenima kako tvrtka koju je osnovao s bratom nije nastavila biti obiteljska jer je nova generacija u obitelji imala neke druge karijerne izazove i želje.
- Izgradili smo tvrtku koja može raditi bez nas, uveli smo u upravu osobu koja nije bila član obitelji, organizirali smo se tako da tvrtka funkcionira bez nas, delegirali smo sve što je bilo potrebno i najvažnije od svega uveli smo sustav vrednovanja tvrtke kroz tuđe oči, sve to na savjete iz Mazarsa i tada nam se javio kupac. Prije toga smo razmišljali smo i o ESOP-u odnosno radničkom dioničarstvu, ali ipak smo se odlučili za strateškog partnera – ispričao je Drnasin dodavši da je cijeli proces prodaje prošao glatko, trajao je samo šest mjeseci i u principu ništa se pretjerano s dolaskom novog većinskog vlasnika nije promijenilo.
- Ja i dalje radim u tvrtki i radit ću do pune mirovine – ispričao je Drnasin na što se Andrija Garofulić iz Mazarsa kao moderator panela osvrnuo da mu je nakon prodaje Ante poručio da je baš dobar osjećaj kad ti tvrtku kupi strana tvrtka izlistana na burzi koja traži i profesionalnost i transparentnost.
A upravo su ti dijelovi korporativne kulture jako bitni za kupce, ispričala je na svom iskustvu sa "druge strane spektra" Maša Serdinšek, stručnjakinja za M&A u Studencu. Studenac naime već dulje vrijeme konsolidira maloprodajno tržište u Hrvatskoj.
- Važno je da osnivači kompanija shvate da priprema za prodaju tvrtke treba početi s prvim danom osnivanja, važno je da je sve transparentno, od financijskih izvješća do poslovanja. Naime, profesionalna financijska izvješća šalju poruku o kulturi kompanije, a bitna je i komunikacija preko socijalnih mreža, kao i informacije koje dolaze neformalnim putem, od kupaca, klijenata, dobavljača, ali i radne snage… Gledamo i procjenjujemo kakvi su proizvodi kompanija, odnos s dobavljačima, utjecaj na lokalnu zajednicu, sve je bitno. Tražimo transparentnost i dosljednost. Za nas primjerice nije ključano očekuje li vlasnik tvrtke koju kupujemo da menadžment ostaje u kompaniji, bitnije nam je da ljudi ne odlaze iz kompanije – objasnila je Serdinšek.
Danijel Bjelajac, predstavnik Erste banke za male i srednje klijente objasnio je pak zašto je transparentnost toliko važna za financijsku instituciju koja prati M&A. Naime, tvrtke se kupuju najčešće na kredit, a banka nije „zločesta“ niti nekome želi eliminirati kupce, već želi biti sigurna da će kupac kad preuzme tvrtku moći vraćati i kredit i ostvarivati prinos.
- Zato su važni transparentni poslovni podaci, pogotovo cash flow tvrtke i stabilnost novčanog toka – rekao je Bjelajac.
Vladimir Nol, kao predstavnika Mazarsa na panelu, inače direktor poreznog savjetovanja, ispričao je kako lobiraju prema poreznog upravi da se drugačije porezno tretira prodaja d.o.o. i d.d., jer nije ista stvar i postoje razne nelogičnosti u tim procesima oporezivanja.