Primorac je carine komentirao na kraju svoje prezentacije u kojoj se fokusirao na domaće tržište kapitala
Da je podcjenjivati potencijalne učinke američkih carina preuranjeno te da moramo imati u vidu i najbolju i najgoru moguću opciju u trenutnoj situaciji rekao je u prepunoj dvorani Liderovog Financijskog foruma ministar financija Marko Primorac. Kako smatra, izravan učinak američkih carina na Hrvatsku bit će ograničen dok bi potencijalni učinci za Hrvatsku mogli biti prisutni jedino ako EU uvodila slične carine SAD-u.
- Imamo ograničen spektar i broj proizvoda koje uvozimo iz SAD-a pa ni uvođenje carina ne bi imalo značajniji utjecaj na hrvatske građane – rekao je ministar koji je dodao da postoji čitav niz opravdanih gledišta i stajališta u ovom trenutku, no da širenje panike nije potrebno jer je Hrvatska fiskalno stabilna te, kako je rekao, ‘trebamo stati na loptu i slati umirujuće poruke prije svega‘, a onda ako bude potrebno Europska će unija slati svoj odgovor, a onda potencijalno i članice pojedinačno.
Ministar financija carine je komentirao na kraju svoje prezentacije na Financijskom forumu u kojoj je fokus stavio na hrvatsko tržište kapitala i Strateški okvir za razvoj tržišta kapitala. No, dotaknuo se i opće gospodarske situacije.
- Bitno je podsjetiti da je u europskim okvirima Hrvatska država koja ima značajan gospodarski rast koji je nekoliko puta veći od prosjeka EU i eurozone. U srednjem roku možemo biti malo mirniji nego druge države članice – izjavio je ministar.
Naglasio je ministar da Hrvatska može biti zadovoljna rezultatima koje je ostvarila u proteklih nekoliko godina, ali i najavama za ovu godinu. Vlada se trudila, kaže, održati financijsku stabilnost i voditi računa o tome da u godinama snažnog gospodarskog rasta pazi na javni dug kojeg su smanjili i više nego što su očekivali pa smo 2024. godinu završili s 57,4 posto udjela javnog duga u BDP-u što je nadmašilo prijašnja očekivanja.
Primorac je napomenuo i da unatoč izazovnim vremenima treba zadržati smirenost, racionalnost pa i optimizam, a govoreći o tržištu kapitala rekao je da ‘nas ambicija unaprjeđenja tržišta kapitala ne smije napustiti unatoč ovim izazovnim vremenima‘.
Ministar je zatim izdvojio izazove za daljnji razvoj tržišta kapitala koje su u Vladi identificirali kao ključne. To su nedostatak likvidnosti na tržištu kapitala, financijska pismenost, nedovoljna ponuda inovativnih i održivih financijskih sektora, ograničen pristup poduzeća ulagateljima, nedostatak ponude vrijednosnih papira te rascjepkanost tržišne infrastrukture u regiji.
Podsjetio je Primorac pritom i na dosadašnje mjere države u poticanju tržišne aktivnosti istaknuvši tu da su upisali oko 270 tisuća ponuda državnih papira u iznosu preko osam milijardi eura što je na kraju osiguralo 300 milijuna eura kamata za građane. Naravno tu su i trezorski zapisi, a ono na što su, tvrdi, posebno ponosni je ‘državni fintech‘, odnosno sustav e-riznice. Uz to, vrijedi napomenuti da je preko 48 tisuća građana otvorilo račune u SKDD-u te da drže sedam posto javnog duga.
Ministar je zatim dodao da je u tijeku niz aktivnosti kako bi se ispunilo ukupno pet strateških ciljeva: regionalna integracija, unaprjeđenje korporativnog upravljanja, unaprjeđenje likvidnosti, digitalizacija tržišta kapitala te razvoj novih investicijskih instrumenata i načina financiranja.
Poseban je tu naglasak stavio na regionalnoj integraciji koja bi, kako je rekao, značajno olakšala put ka emerging market klasifikaciji. Upravo bi ta klasifikacija, prema ministru, Hrvatsku učinila privlačnijom za strane investitore.
- Zahvaljujući integracijama koje su se već dogodile na tržištima vidimo da je moguće to provesti te doprinijeti općem razvoju tržišta kapitala – izjavio je ministar.
