Nakon travanjskog foruma u Karlovcu u sklopu Lider investa održan je forum na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, na kojem su predstavnici uspješnih tvrtki govorili o investicijskoj klimi, investicijama i budućim planovima
U sklopu Lider investa, projekta koji već devetu godinu provodi poslovni tjednik Lider nagrađujući najbolje male, srednje i velike investicije, danas je održan forum kojem je domaćin bio Ekonomski fakultet u Osijeku.
Forum je otvorila Jasenka Crnković, zamjenica gradonačelnika Osijeka, rekavši da unazad nekoliko godine Grad Osijek snažno radi na privlačenju investicija, gradi se poslovna zona u Nemetinu, a kao rezultat tog rada istaknula je investiciju američke kompanije Jabil koja bi trebala početi s radom do kraja ove godine. Rekla je da očekuje investicije od još nekoliko tvrtki.
Održane su i dvije prezentacije; prva na temu ‘Financijski instrumenti za poduzetnike‘ Ivice Saba, voditelja ispostave HAMAG – BICRO-a (Liderovog partnera u tom projektu) u Osječko-baranjskoj županiji. Sabo je rekao da dosadašnji rezultati financiranja pokazuju da je HAMAG – BICRO potaknuo investicije vrijedne četiri milijarde eura, od čega je 1,2 milijarde eura potaknutih privatnih ulaganja. Do sada je otvoreno 33,5 tisuća novih radnih mjesta, a pokriveno je 96 posto općina i gradova.
U razdoblju od 2021. – 2027. HAMAG – BICRO očekuje 1,7milijardi eura novih ulaganja te 7.300 novih ugovora kojim bi se otvorilo 16.500 novih radnih mjesta. Sabo je prisutnim poduzetnicima i studentima predstavio mogućnosti koje pruža HAMAG – BICRO u poticanju investicijskih projekata.
Neodrživ model rasta
Đula Borozan, profesorica na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, upozorila je tokom svoje prezentacije ‘Makroekonomsko okruženje: Snalaženje u uvjetima rastućih globalnih rizika i neizvjesnosti‘ da, unatoč rastu BDP-a u našoj zemlji, imamo problem. U svojoj prezentaciji naglasila je da je rast utemeljen na rastu osobne potrošnje i investicijama u fiksni kapital uz priljev novca iz europskih fondova, što je dugoročno neodrživ model. No pada izvoz, pa je nužno poticanje privatnih investicija usmjerenih rastu produktivnosti i izvozu, unaprjeđenju ljudskog kapitala, inovacijama… Produktivnost je ključna za konkurentnost, no tu smo slabi jer imamo gotovo najsporiji porast produktivnosti i najsporiji rast BDP-a u usporedbi sa istočnim članicama EU.
Što se tiče europskog i svjetskog gospodarstva, očekivani rast svjetske ekonomije je 3,2 posto u 2024. i 2025. te istaknula da je pomalo iznenadio brzi oporavak i otpornost nakon zadnjih kriza. Što više, rekla je, vidljiv je blagi rast naprednih ekonomija. Očekuje i smanjenje inflacije sa 6,8 posto u 2023. na 5,9 posto u ovoj i 4,5 posto u slijedećoj godini. Kad je riječ o EU, ne očekuje se ulazak u recesiju.
Nakon izlaganja Saba i Borozan uslijedila je panel rasprava s temom ‘Kako unaprijediti investicijsku klimu u Osječko-baranjskoj županiji‘ koju je moderirala Liderova novinarka Ksenija Puškarić. Na toj raspravi Ivana Katavić Milardović, pročelnica Upravnog odjela za gospodarstvo Osječko-baranjske županije (OBŽ) rekla je da podupiru 30 projekata investicija, primjerice poticanju inovatorstva, proizvođača, žena u poduzetništvu, suradnje sa svim institucijama. Rezultati poduzetništva tog dijela zemlje su rekordni zadnjih nekoliko godina, rekla je te je spomenula i Poslovnu zonu u Nemetinu od koje očekuju mnogo, kao regionalni distribucijski centar za voće i povrće koji se pokazao kao dobar projekt.
- Investitori nam se javljaju, a najviše se raspituju o zemljištu, radnoj snazi i izvorima financiranja – rekla je Katavić Milardović
OBŽ se uključila i u program Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR) sufinancirajući kamatne stope, a financira i dodatno usavršavanje nezaposlenih osoba.
Boris Čagalj, voditelj Područnog ureda Osijek HBOR-a, rekao je da je ta banka u proteklih deset godina dodijelila više 1400 kredita u OBŽ-u.
Hrvatska je na istoku, ali u EU
- To je jaka podrška poduzetništvu. Financiramo sve dobre projekte, no kod financiranja poduzetništva, HBOR najviše želi financirati proizvodnju i izvoz – rekao je Čagalj.
Nikola Velicki, osnivač i izvršni direktor u RABO-u, tvrtki koju je lani u srpnju preuzela mađarska Mészáros grupa, rekao je da je investicijska klima u zemlji dobra već duže vrijeme. Dokaz je znatan broj domaćih i stranih raznih investicija, a što se tiče županije, ona je, rekao je, bez iznimke ponudila puno programa koji su pomagali poljoprivrednicima. Naveo je i općinu Kneževi Vinogradi kao primjer kako treba postupati s poduzetnicima. Naveo je da Hrvatska ima sjajnu priliku za privlačenje investicija jer investitori traže prilike na istoku Europe jer je tamo jeftinije akvizirati kompanije i poslovati. Velicki naglašava da je Hrvatska također na istoku, međutim, mi uz to nudimo i platformu EU, fondove i sređenu europsku priču i to je prilika, smatra, za nas.
Mészáros grupa je, nastavio je, ogromna, i to u raznim sektorima, u svom portfelju ima jako važan sektor poljoprivrede u njoj, gotovo u svakom sektoru su nekoliko puta jači od naših najvećih tvrtki, samo nisu bili jaki u sektoru voćarstva. Nakon što su Mađari preuzeli Rabo, nisu ništa mijenjali, željeli su dati podršku nastavku poslovanja.
- Razlog što sam prihvatio ponudu za preuzimanje je ta što su dovoljno jaki da podrže ideje koje sam imao. Očekujemo investiciju u finalizacije konfekcije voća vrijedne pet milijun eura te da ćemo zadržati izvoz oko 65 posto voća – rekao je Velicki.
Kornelija Zvečevac, operativna direktorica u EcoCortecu, također je investicijsku klimu ocijenila boljom zadnjih godina, podržavši infrastrukturne projekte koji se izvode kako bi se bolje prometno povezali. Osim toga, ta tvrtka koja se bavi proizvodnjom bioplastike i antikorozivnih folija, pokušava podići svijet o recikliranju jer žele proizvodnju učiniti kružnom. Konkretnije, da svi proizvodi koji dolaze u reciklažu budu što je moguće čišći, izdvojeniji, da se ne gubi vrijeme u njihovom dodatnom izdvajanju. Tvrtka izvozi većinu proizvoda.
- Naša lanjska proizvodnja bila bi, ilustracije radi, za četiri šlepera tjedno. Glavna tržišta su na sjeveru Europe, Bliskog istoka, ali i Kine – rekla je Zvečevac.
Bio je vrlo zanimljiv i Ivan Jelušić, suosnivač i direktor u ORQA-u, tvrtki koja se bavi istraživanjem, razvojem i proizvodnjom elektroničkih komponenti koje koristi industrija dronova.
Osijek je sjajno mjesto, ne samo za život, nego i za posao. Da li ste znali da je trošak radne snage u Osijeku 70 posto manji od kineskog. U Osijeku je jako povoljno raditi. Imamo 90 zaposlenih, sedam milijuna eura prihoda u 2023., a izvoz u 60 zemalja i zato nismo otišli – rekao je Jelušić.
Završna manifestacija
Domaćin foruma Boris Crnković, dekan Ekonomskog fakulteta u Osijeku, naglasio je da je Liderov projekt uvijek dobro došao, te da ljudima, napose poduzetnicima u Slavonji, ali i šire, trebaju pozitivne priče, da Slavonija ne ostane percipirana kao samo poljoprivredna regija.
Miodrag Šajatović, glavni urednik Lidera predstavio je projekt rekavši da je u osam prethodnih godina dodijeljeno 79 nagrada za male (manje od 1,3 milijuna eura), srednje (1,3 – 19,9 milijuna eura) i velike investicije (iznad 19,9 milijuna eura), naglasivši da se niti jedna od njih nije pokazala promašenom. Posjetili smo 32 grada, a cilj je prepoznati i promicati proizvodne investicije. Jedan od kriterija za nagradu je da investicija otvara nova radna mjesta. Danas je taj ponder nešto niži nego prije nekoliko godina, s obzirom da je zaposlenost puno veća. Zato je važan drugi kriterij – da uvode i razvijaju nove tehnologije. Važan kriterij je i taj da pridonose razvoju proizvodnje te podižu sigurnost kvalitetu života i do prinose održivosti i zaštiti okoliša.
Projektom Lider invest koji provodimo s partnerima HAMAG-BICRO-om, HBOR-om i Hrvatskom gospodarskom komorom te u suradnji s općinama, gradovima i županijama i institucionalnim partnerima, motiviramo poduzetnike da nominiraju svoja ulaganja i tako postanu kandidati za nagradu Lider invest. Nakon Karlovca i Osijeka slijedi posljednje druženje 6. lipnja u Zagrebu na svečanoj završnoj manifestaciji u sklopu Regionalnog Financijsko-investicijskog foruma.