Konferencije i edukacije
StoryEditor

Zoran Milanović: Hrvatska teško može biti konkurentnija

27. Rujan 2023.
Dan velikih planova 2023. Zoran Milanovićfoto Ratko Mavar

Postavke globalne ekonomije nastale nakon Hladnog rata se mijenjaju i u njima Europa i Europska unija igraju drugorazrednu ulogu, sviđalo se to nekome ili ne. U svom je stilu sa pozornice nikad posjećenije Liderove konferencije Dan velikih planova poručio hrvatski predsjednik Zoran Milanović.

Svijet u kojem samo jedna država dominira, SAD, polako nestaje. Svoje mjesto na globalnoj sceni danas traži Kina, adolescent svjetske ekonomije, država koja je do prije 20-tak godina bila primarno agrarna ekonomija, pa se s deindustrijalizacijom Zapada pretvorila u jeftinog i stabilnog dobavljača za sve globalne igrače, omogućujući im stabilnost i rast profita na svojim jeftinim cijenama sirovina i proizvoda, istaknuo je Milanović.

Kina - respektabilno čudovište

- Onda je Kina ušla u formativne godine i izrasla u respektabilno čudovište koje traži svoje mjesto na geopolitičkoj karti i kao takva itekako utječe na odnose i razne čimbenike na globalnoj gospodarskoj sceni – istaknuo je predsjednik i napomenuo da htjeli ili ne to utječe i na Europu i Europsku uniju koja se u takvim geopolitičkim konstelacijama ponijela, ocijenio je, pomalo začuđujuće, a ta njegova ocjena posebno se odnosi na Njemačku.

- Europa sama po sebi nije tehnološko čudo. Ono u čemu je Europa dobra jest njemačka autoindustrija, a njemačka "semafor" koalicija vodi jednu čudnu politiku temeljem koje se odriče se te jedine gospodarske prednosti inzistiranjem na spašavanju klime i zatiranjem industrije koja se bazira na proizvodnji automobila s motorom s unutarnjim izgaranjem. I onda se u tim okolnostima u Komisiji pitaju kako je moguće da se cijelo svjetsko tržište orijentiralo na automobile na struju?! Pa nisu ta vozila supersonične rakete, to je samo automobil koje zbog tehnološkog napretka danas može proizvoditi bilo tko. I onda se čudimo što u takvim postavkama, koje smo sami izmislili, EU odnosno Njemačka gubi tržište – rekao je Milanović koji je okupljenim poduzetnicima i gospodarstvenicima poručio kako je upravo takva nesmotrena politika i pokrenula određene ekonomske procese u Njemačkoj, koji će posljedično utjecati i na hrvatsku ekonomiju i na rezultate poduzeća koje okupljeni vode.

Cinično bi bilo, poručio je, reći da smo si sami krivi, ali tu smo gdje smo. Europa je u takvim okolnostima drugorazredni svjetski igrač, ekonomija koja ne raspolaže ni ključnim tehnologijama, a nema ni dovoljno kratke dobavne lance. To je realnost, raspričao se predsjednik i na kraju naglasio da ipak nije sve tako crno.

- Hrvatska teško da u takvim okolnostima može postati konkurentnija nego što je sada. U 2024. godini vam želim da sačuvate rast koji imate, bit će teško, jer ovisimo o Njemačkoj, ali šanse imamo, a osim toga želim vam da sačuvate i ljude koji rade za vas, to bi moglo biti još teže – poručio je predsjednik Milanović.

Vlada održava poslovnu klimu

A u tako izazovnim globalnim uvjetima, Vlada čini sve kako bi održala poslovnu klimu i standard građana, istaknuo je na konferenciji Dan velikih planova Davor Filipović, izaslanik predsjednika Vlade RH i ministar gospodarstva i održivog razvoja.

- U ovim nepredvidljivim vremenima Vlada je osmišljavala ciljane pakete mjera, poput najniže cijene energenata i za građane i za poduzetnike u cijeloj EU. Imamo druge najniže cijene plina u EU, niže tek ima Mađarska, a premda cijena goriva raste, također je naša cijena među najnižima, čime smo stvorili predvidljive okvire poslovanja za gospodarstvo – rekao je Filipović i naveo kako napore Vlade potvrđuje i statistika, posebice rast BDP-a. A na taj rast, naglasio je, ne utječe samo turizam i izvoz usluga već ponajviše izvoz roba, a to je zasluga okupljenih, poručio im je Liderovim gostima ministar. Također je naveo da Vlada radi na smanjenju parafiskalnih nameta što će dodatno olakšati poslovanje, a nije zaboravio napomenuti ni energetski sektor i to u kontekstu proširenja LNG terminala, čime smo osigurali samodostatnost ne samo vlastitom tržištu, već to radimo kako bi pomogli i susjednim tržištima poput Slovenije, Mađarske i BiH. Spomenuo je i početak rada na geotermalnim projektima što bi trebalo dodatno dugoročno povećati proizvodnju zelene energije u Hrvatskoj.

- Vučemo prave poteze – zaključio je Filipović.

Uslijedila je prezentacija Borisa Vujčića, guvernera Hrvatske narodne banke, koji je dao monetarni kontekst ekonomskim izazovima s kojima se suočavaju gospodarstvenici. Inflacija i kamatne stope bili su okosnica te prezentacije, a započeo je s naglaskom kako eurozona nije vidjela ovakvo zaoštravanje od uvođenja eura.

Manje kredita s promjenjivim kamatnim stopama

- Kamatne stope unatoč odlukama ECB ne rastu u svim zemljama eurozone po jednakim stopama, negdje rastu brže, negdje sporije, a u Hrvatskoj smo imali situaciju da kamatne stopa na kredite, ali i na depozite rastu sporije nego u drugim zemljama. Zanimljivo je da u drugim zemljama već padaju i stope kredita, ali u Hrvatskoj ne i tu veliku ulogu ima i APN, ali i potrošački optimizam. Kako je počela padati stopa inflacije u Hrvatskoj, vratio se potrošački optimizam i to je poguralo rast kredita – naglasio je Vujčić kojeg posebno smetaju, kako ih je nazvao, neinformirani komentari da HNB u postojećim okvirima monetarne politike i visokih kamatnih stopa ne štiti građane ni poduzetnike. To nije točno, ocijenio je Vujčić, a svoju je tezu pokušao obraniti statistikom o fiksiranim kamatnim stopama na kredite. U Hrvatskoj je bilježimo tek trećinu kredita s promjenjivim stopama za kućanstva te oko polovice za poduzeća, što nije slučaj kao u Litvi, Latviji i Španjolskoj gdje su vlade u problemima kako bi zaštitile i građane i gospodarstvo, zaključio je Vujčić.

24. studeni 2023 10:10