Velike europske banke protiv plana ECB-a za digitalni euro

Četrnaest vodećih europskih banaka protivi se planu Europske središnje banke za digitalni euro. Tvrde da bi projekt mogao oslabiti privatne platne sustave uoči ključnih parlamentarnih rasprava u Bruxellesu ovog tjedna.

Zastupnici sada pozivaju na smanjenje inicijative, tvrdeći da joj nedostaju jasne koristi i da postoji rizik od dupliciranja inovacija vođenih tržištem. U međuvremenu, okvir EU za regulaciju kriptovaluta mogao bi nenamjerno pogodovati američkim izdavateljima stablecoina.

Bankovni revolt

Ambicija Europske središnje banke da do 2029. godine uvede digitalni euro nailazi na sve veći otpor diljem kontinenta.

Četrnaest velikih zajmodavaca, uključujući Deutsche Bank, BNP Paribas i ING, formiralo je jedinstveni front protiv prijedloga. Vjeruju da bi digitalni euro duplicirao postojeće privatne napore za izgradnju jedinstvene europske platne mreže. Njihova alternativa, Wero, već posluje u Belgiji, Francuskoj i Njemačkoj te ima za cilj širenje na cijelu eurozonu. Osmišljena je kako bi se smanjila ovisnost o neeuropskim pružateljima usluga poput Vise, Mastercarda i PayPala.

Banke koje stoje iza Wera tvrde da predložena digitalna valuta ECB-a riskira da poremeti taj napredak umjesto da ga podrži.

Rastući otpor bankarskog sektora sada je dosegao i kreatore politika, koji se pitaju treba li projekt nastaviti u sadašnjem obliku.

Zastupnici se zalažu za smanjenu verziju

ECB nastavlja s planovima za pilot-projekt 2027., iako potpuno uvođenje još uvijek zahtijeva političko odobrenje. Prema postojećem zakonu, središnja banka ne može izdavati digitalni novac bez odobrenja Europskog parlamenta i nacionalnih vlada.

Zakonodavci su sve više zabrinuti da bi online verzija digitalnog eura mogla konkurirati privatnim platnim sustavima, umjesto da ih nadopunjuje.

Stoga se gradi podrška za smanjeni model, isključivo izvan mreže, koji bi djelovao kao digitalni oblik gotovine. Omogućio bi plaćanja bez pristupa internetu i izbjegao preklapanje s etabliranim komercijalnim mrežama koje već posluju diljem Europe.

Dok digitalni euro nailazi na otpor kod kuće, europska regulatorna agenda mogla bi također ojačati suparnike u inozemstvu.

Prednost SAD-u

Okvir EU za tržišta kripto imovine (MiCA), uveden radi jačanja nadzora i zaštite potrošača, proizvodi neželjene posljedice za europske izdavatelje.

MiCA odobrava imateljima iz EU otkup po nominalnoj vrijednosti bez naknada, čak i tijekom tržišne volatilnosti. Nasuprot tome, američka pravila dopuštaju izdavateljima stablecoina da odrede naknade za otkup i strukturiraju politike rezervi koje mogu dati prioritet domaćim imateljima. Ova panorama stvara strukturnu neravnotežu koja europske tvrtke stavlja u nepovoljan položaj.

Tijekom razdoblja financijske krize, izdavatelji iz EU mogu se suočiti s povećanim pritiskom globalnih investitora za otkup obveznica, dok američke tvrtke ostaju zaštićene. Vlasti EU, uključujući Europski odbor za sistemske rizike, upozorile su da bi takve strukture s više izdavatelja mogle usmjeriti otkup obveznica u EU i povećati sistemske rizike.

Analitičari kažu da vrijeme ne može biti gore.

Stablecoini podržani dolarom rastu eksponencijalno, postajući bitan izvor globalne digitalne likvidnosti. Kako rastu, proširuju dominaciju dolara na nova područja online financija, dajući SAD-u stratešku prednost.

Europski okvir, namijenjen jačanju financijske autonomije, stoga bi mogao produbiti ovisnost o stranim monetarnim sustavima. Zajedno s neizvjesnošću oko digitalnog eura, to otkriva slabost u europskoj financijskoj strategiji.

Obje inicijative pokazuju kako regulacija može prekoračiti svoje ciljeve, usporavajući inovacije i istovremeno povećavajući ovisnost o vanjskoj infrastrukturi.