Digitalni euro pod pritiskom: banke kontra ECB-a

Europska središnja banka (ECB) želi do 2029. pustiti u opticaj digitalni euro. No, kako se u srijedu u Europskom parlamentu otvara ključno saslušanje, plan nailazi na snažan otpor, i iz financijske industrije ali i od dijela zakonodavaca.

Četrnaest velikih europskih banaka, među njima Deutsche Bank, BNP Paribas i ING, upozorilo je da bi digitalni euro u sadašnjem obliku ugrozio privatne platne sustave. Te su banke lani pokrenule Wero, paneuropsku uslugu kojom žele ponuditi tržišnu alternativu američkim divovima poput Mastercarda, Vise i PayPala.

- Trenutni dizajn maloprodajnog (retail) digitalnog eura cilja iste slučajeve uporabe kao i privatna rješenja, bez jasne dodane vrijednosti za potrošače - poručile su banke uoči saslušanja.

Fernando Navarrete, španjolski konzervativni zastupnik i izvjestitelj EP-a za projekt, u najnovijem je izvješću predložio značajno suženje opsega, te kaže kako bi digitalni euro trebao služiti isključivo kao zamjena za kovanice i novčanice u situacijama bez interneta ili mobilne veze. Suprotno viziji ECB-a, ne bi trebao postati općeprihvaćeno digitalno sredstvo za online i real-time plaćanja.

Upozorio je da bi online funkcionalnosti stvorile 'paralelni platni ekosustav' koji bi zakočio skaliranje privatnih, paneuropskih rješenja. Po njemu, online verziju trebalo bi razmatrati tek ako privatni projekti ne uspiju.

ECB: Ovisnost o SAD-u traži odgovor

Europska središnja banka digitalnu valutu razmatra od 2020. Prošli je tjedan Upravljačko vijeće donijelo odluke kako bi tijekom 2029. moglo izdati prve digitalne eure, uz pilot planiran za 2027.. Zakonski temelj predložila je Europska komisija 2023., no sada su potrebni dogovor vlada država članica i izglasavanje u EP-u, jer trenutno ECB smije izdavati samo fizičku gotovinu, ne i digitalne tokene.

Zašto uopće ECB navija za digitalni euro? Naime, ECB naglašava drastičan pad uporabe gotovine i dominaciju američkih pružatelja plaćanja. Prema riječima člana Izvršnog odbora Pieroa Cipollonea, riječ je o zaštiti 'slobode, autonomije i sigurnosti' Europe.

Navode kako je udjel gotovine u plaćanjima u trgovinama pao je s 72  na 52 posto u pet godina zaključno s 2024. Istodobno, ubrzani razvoj stabilnih kovanica (stablecoina) pod američkim kišobranom percipira se kao prijetnja ulozi eura.

Međutim, ECB ovdje ne navodi i ostatak istraživanja koje kaže da je u 14 od 20 zemalja eurozone gotovina je i dalje najčešće korišteni način plaćanja, dok u oko polovici zemalja čini između 45 i 55 posto svih transakcija. Pritom najveće razlike postoje između sjeverne i južne Europe. Dok u Nizozemskoj gotovina sudjeluje u svega 22 posto transakcija, na Malti taj udio doseže 67 posto. Također, U zemljama južne i istočne Europe gotovina i dalje dominira. Italija bilježi ukupno 61 posto plaćanja u gotovini, Španjolska 57 posto, a Slovenija čak 64 posto. Hrvatska je također u gornjem dijelu ove tablice s 55 posto.

Tko plaća račun?

Industrija se hvata i za kalkulator. PwC-jeva studija, koju su naručile banke, procjenjuje da bi implementacija digitalnog eura financijski sektor mogla stajati do 30 milijardi eura. ECB to odbacuje i procjenjuje ukupne troškove na nešto ispod 6 milijardi eura. Njemačko udruženje bankarske industrije pozdravilo je Navarreteov oprez, nazvavši trenutačne planove 'prekompliciranima' i 'preskupima', s 'malom opipljivom koristi za potrošače'.

Međutim, politička aritmetika nije zaključena. Socijaldemokrati, liberali i zeleni, kao i dio konzervativaca podržavaju projekt. Navarrete naglašava da je privatni sektor 'bliže nego ikad' stvaranju konkurentnog paneuropskog platnog sustava i da bi odgovorni zakonodavci trebali povećati izglede da tržište uspije, uz spreman fallback ako zatreba. No i protivnici upozoravaju da čak i ako Europa izgradi privatnu alternativu, vlasništvo može promijeniti ruke.

- Visa Europe nekoć je bila europska, pa je na koncu prodana - podsjetio je jedan visoki dužnosnik središnje banke.

Digitalni euro sada ulazi u fazu političkog filtriranja. Ako Bruxelles izglasa zakonodavni okvir, ECB će nastaviti s pilotom 2027. i gađati lansiranje do 2029. U međuvremenu, utrka se vodi na dva kolosijeka: regulatornom (koliko velik smije biti državni novac u digitalnim plaćanjima) i tržišnom (mogu li Wero i slične inicijative zaista pružiti paneuropski, konkurentan i održiv sustav). Za poslovne aktere poruka je jasna, bez obzira na ishod, europska platna infrastruktura ulazi u razdoblje redefiniranja. Hoće li ga voditi država, tržište ili nezgrapna kombinacija oboje odlučit će se u narednim mjesecima.