Zaposlenici sa skraćenim radnim vremenom uspjeli bolje uskladiti privatan i poslovan život, značajno reducirali stres, a zadržali produktivnost
Nakon što su provedena istraživanja pokazala da smanjenje radnih sati nema nikakav negativni utjecaj na produktivnost zaposlenika, ali zato poboljšava njihovo opće stanje (wellbeing), većina islandskih poslodavaca odlučila je prijeći na 7-satno radno vrijeme. Bez smanjenja plaće, dakako.
Naime, između 2015. i 2019. islandska je vlada zajedno s gradskim vlastima i radničkim sindikatom provela istraživanja na svojih 2,5 tisuća zaposlenika (jedan posto islandske radne populacije) kojima su radni sati smanjeni s 40 na 35 ili 36 sati tjedno. Vrlo se brzo pokazalo da su razine stresa zaposlenika smanjenje, a da je nivo produktivnosti ostao isti kao i kad se radi 40 sati, odnosno osam sati dnevno.
Pozitivne promjene
Autor izvješća, organizacija Association for Sustainable Democracy (Alda) navela je da su uspjesi eksperimenta iznimni te kako su zaposlenici sa skraćenim radnim vremenom uspjeli bolje uskladiti privatan i poslovan život, osjetili bolju atmosferu na radnom mjestu te značajno reducirali stres i poboljšali svoje mentalno zdravlje. Kako prenosi Euro News, tijekom objave izvješća već je 86 posto islandskih zaposlenika prijavilo kako su prešli na ugovore s kraćim radnim vremenom ili im je to obećano u skoroj budućnosti.
- Island je pokazao da u moderna vremena ne samo da je moguće raditi manje već da su promjene moguće i vidljive - kazao je Euro Newsu istraživač iz Alde Gudmundur D. Haraldsson te dodao kako to smanjenje radnih sati u javnom sektoru putokaz za ostale kompanije, naročito private.
Također, najavljuju da će se slični eksperimenti provoditi kako bi se testirao koncept četiri radna dana tjedno što je vruća tema posljednjih godina. Španjolska, recimo, kani potrošiti 50 milijuna eura iz fonda za oporavak EU i provesti trogodišnje pilot-istraživanje na 200 srednjih kompanija. Iako stručnjaci upozoravaju da taj koncept rada nije primjenjiv na sve industrije, pojedine kompanije koje su to napravile bilježe jako dobre rezultate.
Tako je, primjerice, kompanija Software Delsol prošle godine uložila 400 tisuća eura kako bi smanjila radne sate svojih 190 zaposlenika. Tijekom tog perioda, ni jedan zaposlenik nije dao otkaz, smanjilo se korištenje slobodnih dana a zabilježili su i 20 posto veću prodaju. Budući da je pandemija značajno utjecala na ekonomiju i tržište rad, ali i mentalno zdravlje zaposlenika možda bi zaista ovakve promjene trebale postati dijelom 'novog normalnog'.