Lidertrend
StoryEditor

Stresna 2020 - Pandemija je na zaposlenike utjecala gore nego se mislilo

29. Lipanj 2021.
Pandemija, zaposlenici
Od presudne je važnosti da poslodavci ozbiljno dožive ovu krizu te pomognu zaposlenicima da je prebrode. No, da bi u tome uspjeli potrebni su im nada, suosjećanje, stabilnost i povjerenje

Novo izvješće kompanije Gallup 'Global Workplace 2021' otkrilo je prilično zabrinjavajuće stanje zaposlenika diljem svijeta. Iako se pretpostavljalo da je pandemija uzela danak mentalnom zdravlju i prouzrokovala stres, istraživanje je pokazalo da je razina stresa koju proživljavaju veća nego ikad.

Oko 45 posto ispitanika izjavilo je da im je pandemija Covida-19 'jako' utjecala na život. Zatvaranje granica, rad od kuće i otkazi uzrokovali su rast dnevnog stresa s 38 posto 2019. na 43 posto 2020., a u narednim bi mjesecima sve više zaposlenika moglo doživjeti burnout, smanjenje koncentracije i porast anksioznosti.

Također, velik broj ispitanika izjavilo je da osjeća ljutnju, brigu i strah te da gube kontrolu nad svojim životima, ali i karijerom. Kako je izjavio jedan od direktora u Gallupu Jim Harter te autor knjige Wellbeing at Work, od presudne je važnosti da poslodavci ozbiljno dožive ovu krizu te pomognu zaposlenicima da je prebrode. Njima su, tvrdi Harter, potrebne sljedeće četiri stvari:

1. Nada

U kriznim vremenima, ljudi mogu krenuti u dva smjera: prepustiti se strahu, osjećaju bespomoćnosti i žrtve ili pak putem samoaktualizacije i aktivno se uključiti u rješavanje problema (u okviru njihovih mogućnosti, dakako). Kako bi zaposlenike potaknuli na potonje, poslodavci moraju u njima probuditi nadu, a to je jedino moguće ako osmisle jasan plan reakcije na krizu.

Ljudi moraju znati kako njihov rad može utjecati na potrošače (klijente), misiju i svrhu te budućnost kompanije. Ljudska bića su nevjerojatno otporna, a kad čelni ljudi u kompaniji znaju kojim putem krenuti (imaju spremne scenarije) čitava se organizacija osjeća samopouzdano.

2. Stabilnost

Bez obzira na okolnosti, zaposlenici moraju znati da imaju sve potrebne uvjete da obavljaju svoj posao te da su njihove primarne potrebe zadovoljene (npr, alati za rad). Tijekom stresnih perioda menadžeri moraju znati kakve su potrebe njihovih zaposlenika te na koji se način (i jesu li se uopće) promijenile njihove uloge/poslovne funkcije te, naravno, što se od njih uopće očekuje.

Također, trebali bi biti uključeni u eventualnu promjenu prioriteta i ciljeva te upoznati s vlastitim, ali i zadacima njihovih kolega. Jasna i transparentna komunikacija, odnosno osiguravanje stabilnih uvjeta (zna se tko i što radi) minimizira stres i gradi otpornost.

3. Povjerenje

Kada u stresnim vremenima zaposlenici ne dobivaju pravovremene informacije skloni su vjerovati da se od njih nešto krije i razvijati scenarije koji samo podižu razinu stresa, ali i straha i ljutnje. Supervizori i menadžeri dužni su svakog zaposlenika pojedinačno informirati o stanju i tekućim promjenama te, sukladno tome, mijenjati svoja očekivanja.

Tijekom krize kompanija bi trebala raspolagati menadžerima koji su angažirani i koji su u stanju komunicirati jasno i nedvosmisleno, jer jedino je tako moguće izgraditi povjerenje kod zaposlenika.

4. Suosjećanje

Od ožujka prošle godine, radno se okruženje promijenilo na način koji nije viđen u modernoj povijesti – dom je postao posao, a posao dom. Mnogima je to ispreplitanje radnih i sati provedenih s obitelji (posebno djecom) postalo izvor golemog stresa.

U poslovnim organizacijama koje brinu o zaposlenicima, menadžeri su upućeni u stanje svakog zaposlenika i u stanju su ponuditi personalizirana rješenja za njihove (radne) probleme. Taj osobni pristup i briga o mentalnom zdravlju zaposlenika ključni su temelji za izgradnju poslovne organizacije otporne na krizu bilo koje vrste.

19. srpanj 2024 01:18